Šešelj od prošlog tjedna odbija dolaziti na Sud s obrazloženjem da se osjeća preslab zbog štrajka glađu koji je započeo 10. studenoga i sudsko vijeće na predraspravnom ročištu, koje se održalo u ponedjeljak pred početak suđenja, odlučilo je trajno mu nametnuti branitelje po službenoj dužnosti, je je ocijenilo da Šešeljevo ponašanje predstavlja značajno ometanje sudskog postupka.
"Ovo je predmet o srpskim vođama koje su inzistirale na tome da njihova vizija velike Srbije mora prevladati bez obzira na cijenu", rekla je tužiteljica Hildegard Uertz Retzlaff u uvodnoj riječi, ističući da je cijena koja je plaćena uključivala teška stradanja Hrvata, Muslimana i drugih nesrba.
Zločini su, prema navodima optužnice, počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata, čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji', u kojem su uz Šešelja sudjelovali, među ostalima, i bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Ideju 'velike Srbije' u granicama Virovitica- Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj, rekla je Retzlaff.
Tužiteljica je kazala kako je svojom ekstremnom retorikom Šešelj mobilizirao i poticao na progon nesrpskog stanovništva ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage.
Argumentirajući tezu da je optuženi bio majstor političke manipulacije iskoristila je svjedočenje samog Šešelja koji je to, na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, priznao unatoč upozorenjima sudaca da se samooptužuje.
On je autokrat koji je sam donosio odluke, a njegov povišen glas govorio je da oko njegovih odluka nema spora, rekla je Retzlaff.
Vođa srpskih radikala, po optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice, navodi se još u optužnici. Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u studenom 1991.
Prema optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.
Šešelj je 6. svibnja 1992. u govoru u vojvođanskom mjestu Hrtkovci pozvao na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih Hrvata koji su prema njemu trebali otići u Hrvatsku. Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je započela kampanja etničkog čišćenja Hrvata i tijekom sljedeća tri mjeseca mnogi su nesrbi zlostavljani i prisiljeni prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi.
Ovo je prva optužnica koju je ICTY podigao za zločine počinjene na području Vojvodine.
Suđenje Šešelju nastavlja se u utorak.