Nakon što se Šešelj (52) prošle srijede, tvrdeći da je preslab, odbio pojaviti na predraspravnom ročištu unatoč izričitom upozorenju Suda da se njegov nedolazak smatra ometanjem postupka, Haški mu je sud privremeno ponovno nametnuo branitelje po službenoj dužnosti.
Šešelju je, uz to, Sud naložio da do petka pisanim putem ili usmeno u ponedjeljak prije početka suđenja obrazloži svoje ponašanje kako bi suci mogli donijeti trajnu odluku o nametanju branitelja.
Šešelj je, suprotno svojim tvrdnjama, prema informacijama koje je Vijeću ovog tjedna dostavilo Tajništvo suda, vrijeme u pritvoru kratio družeći se sa zatvorenicima, šetajući se na svježem zraku i normalno komunicirajući, bez vidljivih znakova iscrpljenosti zbog gladovanja.
Prema utvrđenom rasporedu suđenja haško tužiteljstvo u ponedjeljak bi trebalo iznijeti uvodne riječi u kojima će izložiti teze optužnice i pregled dokaznog materijala, a dan kasnije Šešelju je odobreno obraćanje Vijeću koje nije pod zakletvom. Prvog svjedoka tužiteljstvo će izvesti 6. prosinca, a smatraju da će im trebati oko 100 radnih dana za iznošenje dokaza tužiteljstva.
Šešelju će se suditi po smanjenom opsegu optužnice nakon što je sudsko vijeće iz optužnice isključilo dijelove koji ga terete za ratne zločine počinjene u zapadnoj Slavoniji te u više gradova u BiH, uključujući Brčko, Bijeljinu i Bosanski Šamac.
Suđenje Šešelju bilo je izvorno zakazano prvo za listopad, potom za početak studenoga, ali je početak suđenja odgađan zbog niza razloga. Među ostalim, i zbog toga što je Žalbeno vijeće Haškog suda neposredno prije posljednjeg zakazanog datuma izmijenilo odluku prvostupanjskog vijeća o nametanju branitelja i optuženom vratilo pravo da se brani sam s tim da se branitelj može reaktivirati ako Sud ocijeni da Šešelj pokušava ometati vođenje postupka svojim ponašanjem. Za njegove branitelje u pripravnosti imenovani su britanski odvjetnici David Hooper i Andreas O"Shea.
Haški sud 2003. optužio je vođu srpskih radikala za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, kao i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine. Zločini su, prema navodima optužnice, počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji'. Ideju 'velike Srbije' u granicama Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj.
Šešelj je, između kolovoza 1991. i rujna 1993. sudjelovao u "zajedničkom zločinačkom pothvatu" uz bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića te političkog i vojnog zapovjednika bosanskih Srba, Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Vođa srpskih radikala, po optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice, navodi se još u optužnici. Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u studenome 1991.
Prema optužnici, sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju prema nesrpskom stanovništvu, pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.
Šešelj je 6. svibnja 1992. u govoru u vojvođanskom mjestu Hrtkovci pozvao na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih Hrvata koji bi trebali otići u Hrvatsku. Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je započela kampanja etničkog čišćenja i tijekom sljedeća tri mjeseca mnogi su nesrbi zlostavljani i prisiljeni prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi.
Ovo je prva optužnica koju je ICTY podigao za zločine počinjene na području Vojvodine.