Osim što je riječ o rijetkom primjeru pripreme regulative u suradnji javnog i privatnog sektora, s obzirom da na njegovoj izradi surađuju predstavnici Ministarstva financija, Hanfe, HNB-a te Hrvatske udruge banaka, kao i vanjskih konzultanata Svjetske banke, EBRD-a i Njemačke razvojne banke KfW, ovaj će zakon biti i među prvim za koji će biti izrađena detaljna analiza učinka regulative (RIA).
Među ostalim, ta će analiza sadržavati i nekoliko scenarija utjecaja sekuritizacije na vanjski dug, zbog mogućnosti da takav vrijednosni papir upišu strani investitori i time neizravno utječu na njegovo povećanje.
Donošenje tog zakona omogućit će gospodarskim subjektima da putem izdavanja vrijednosnih papira dio svoje nelikvidne imovine zamijene likvidnim novčanim sredstvima.
Na taj će način, primjerice, banke moći svoja potraživanja po kreditima izdvojiti u poseban pravni entitet (Special Purpose Vehicle), koji će izdati vrijednosni papir te njegovom prodajom na tržištu kapitala prikupiti svježi kapital. Isto se odnosi i na gospodarske subjekte koji imaju izvjesne buduće prihode, poput tvrtki za naplatu cestarine ili onih za pružanje energetskih usluga (npr. HAC ili HEP).
Iako je veći dio zakonskog prijedloga već dovršen, radna skupina za izradu nacrta zakona o sekuritizaciji još uvijek razrađuje nekoliko pitanja vezanih uz ovo do sada neregulirano područje, poput pristanka dužnika da se njegov dug prenese s banke na drugog subjekta, zatim poreznog tretmana takvih transakcija, odabira vrsti vrijednosnih papira, određivanja tko i kako može sudjelovati u transakcijama sekuritizacije, kriterija za licenciranje SPV-ova i sl.
Za sada je izvjesno da će nadzorno tijelo biti Hanfa, koja će vjerojatno biti zadužena i za licenciranje SPV-ova, a koji bi mogli biti entiteti poput današnjih investicijskim ili mirovinskih fondova, odnosno imovina bez pravne osobnosti koju zastupa društvo za upravljanje.
Iako u Hrvatskoj sekuritizacija kao financijski instrument još uvijek ne postoji, riječ je o postupku sličnom izdavanju obveznica za namiru građana koji su imali staru deviznu štednju.