Zakon je izazvao podjele unutar većinske Republikanske stranke i o njegovim odredbama tjednima se pregovaralo između Kongresa, Senata i Bijele kuće. Za zakon je u Zastupničkom domu Kongresa glasovalo 253 kongresnika, od toga 219 republikanaca i 34 demokrata, a protiv je glasovalo 168, među njima sedam republikanaca.
Očekuje se da će zakon u četvrtak proći i u Senatu, što će predsjedniku Bushu omogućit da svečanost potpisivanja održi mjesec dana prije parlamentarnih izbora 7. studenoga.
Glasanjem u Kongresu i Senatu zaključena je tromjesečna rasprava koja je počela krajem lipnja kada je Vrhovni sud osporio legalnost vojnih komisija koje je Bush osnovao kako bi sudile ljudima osumnjičenima da su pripadnici Al Qaide.
Za osumnjičenike koji su opisani kao neprijateljski borci, predviđena su bitno manja prava od onih za ratne zarobljenike, a glavnina kongresne rasprava vodila s o tome treba li im priznati ikakva temeljna prava, i ako da u kojem opsegu.
Bushova administracija željela je tim zakonom žaštiti dužnosnike CIA-e od mogućih tužbi zbog uporabe agresivnih tehnika ispitivanja kao što je dugotrajna uskrata sna, pothlađivanje i potapanje ispitanika u vodu, odnosno simulirano utapanje.
Bush je u četvrtak pozvao Senat da slijedi Zastupnički dom i podrži zakon rekavši da "Amerikanci moraju znati da radimo zajednički kako bi pobijedili u ratu protiv terorizma". On je održao zatvoreni sastanak s klubom republikanskih senatora, među kojima su i osporavatelji novog zakona, na čelu sa Johnom McCainom iz Arizone, mogućim predsjedničkim kandidatom republikanaca na izborima 2008.
McCain, koji je i sam bio ratni zarobljenik u Vijetnamu 70-ih, upozoravao je da zakon proizvoljno tumači čl. 3 Ženevskih konvencija iz 1949. kojim se štiti dostojanstvo ratnih zarobljenika, što ubuduće može ugroziti američke vojnike kada padnu u zarobljeništvo zemalja koje će također proizvoljno tumačiti te konvencije. U Bijeloj kući nisu prihvatili te argumente tvrdeći da je čl. 3 Ženevskih konvencija previše "rastezljiv".
Izglasavanje zakona analitičari smatraju čistom pobjedom za Busha i dobitkom za republikance koji su u jeku predizborne kampanje dokazali biračima nepopustljivost njihove stranke prema teroristima.
Veliki broj demokratskih kongresnika koji su pak zanemarili ranije vlastite kritike i podržali zakon, učinili su to kako bi izbjegli da ih se opisuje kao neodlučne i premekane prema osumnjičenim pripadnicima Al Qaide, ocjenjuje se u tisku.