Sjednica Doma naroda održana je bez sudjelovanja hrvatskih zastupnika koji su izvijestili da smatraju da se nisu stekli uvjeti za usvajanje tog zakona niti da ima osnova za njegovu provedbu.
Novi zakon o pravima branitelja podržala je ipak kvalificirana većina predstavnika drugih naroda obvezavši tako buduću Vladu Federacije BiH da iz proračuna od naredne godine za ovu kategoriju osigura dodatnih 249 milijuna konvertibilnih maraka, oko 127 milijuna eura na godišnjoj razini.
Nezaposleni razvojačeni branitelji tako bi primjerice po tom zakonu dobili pravo na oko 280 KM mjesečnih primanja.
Uz već postojeća izdvajanja, federalni proračun na ovaj će način za razvojačene branitelje odnosno članove njhovih obitelji te ratne vojne invalide po raznim osnovama morati osigurati više od 500 milijuna KM što se prema procjenama međunarodnih organizacija u BiH smatra neizvodivim jer proračunskog novca u tolikom iznosu jednostavno nema.
"To bi bila još jedna obmana te ugrožene kategorije stanovništva", ocjena je ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) koja je u pisanom obliku podijeljena zastupnicima u Domu naroda prije početka sjednice održane u utorak.
Bez obzira na takva upozorenja federalna je vlada prošlog tjedna pod pritiskom bošnjačkih braniteljskih udruga po hitnom postupku usvojila prijedlog zakona kakvoga su praktično "izdiktirali" razvojačeni branitelji, bivši pripadnici Armije BiH.
Potom je zakon također po hitnom postupku upućen u parlamentarnu proceduru a bošnjačke udruge razvojačenih branitelja ponovno su zaprijetile blokadom Sarajeva ukoliko zakon ne bi bio usvojen.
Uoči sjednice Doma naroda predsjednik Saveza demobiliziranih boraca Mehmed Šišić izjavio je da će, ne bude li zakon usvojen, 30. rujna uslijediti blokada svih važnijih prometnica u glavnom gradu BiH sugerirajući da će na taj način doći u pitanje i provedba općih izbora zakazanih za 1. listopada.
Pripadnici udruga koje okupljaju bivše pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO) nisu se pridružili pritiscima bivših pripadnika Armije BiH jer nije bilo suglasnosti o tome kako definirati kategorije organizatora obrane odnosno dragovoljca.
Bošnjačke su udruge svoje prijedloge vezale uz 1992. godinu dok je hrvatska strana inzistirala da se kao prvi datum organiziranog pristupanja obrambenim snagama uzme 18. rujna 1991. godine.
Time je zapravo nastavljena stara polemika o tome kada je zapravo počeo rat u BiH odnosno o tome je li on označen napadom JNA na hercegovačko selo Ravno u rujnu 1991.
Predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata sa sjedištem u Mostaru Petar Zelenika kazao je da ova udruge ne može poduprijeti zakon temeljen na "iskrivljenim činjenicama".
Većina u Zastupničkom domu odbila je zahtjeve hrvatskih branitelja izražene u amandmanima na zakon pa hrvatski zastupnici nisu ni sudjelovali u odlučivanju u Domu naroda.