"To je međunarodna potvrda 55-godišnjeg rada Hrvatske matice iseljenika u povezivanju iseljeništva s domovinom i održanju hrvatskog identiteta diljem svijeta", ocijenili su u Hrvatskoj matici iseljenika.
Također ističu da je njihovu kandidaturu, kao jedine ustanove u Hrvatskoj koja se bavi iseljeništvom, na preporuku Instituta za migracije i narodnosti IMIN, jednoglasno podržalo svih 20 ustanova okupljenih u Europskoj udruzi iseljeničkih institucija.
Njihovi su predstavnici, tijekom dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, posjetili i Komižu na otoku Visu kako bi se pobliže upoznali s hrvatskim iseljeništvom budući da je to jedna od tipičnih dalmatinskih lokacija masovnog iseljavanja.
Na godišnjem susretu su otvorena mnoga pitanja od getoizacije kao privida očuvanja identiteta, primjerice u Australiji, do transnacionalizma i mikrodijaspore.
Iz Hrvatske matice iseljenika priopćuju da su najavljeni i novi projekti, poput novog postava Etnografskog muzeja u Pazinu s odjelom iseljeničkih tema i Muzeja hrvatskog iseljeništva.