Po njezinim riječima Hrvati su do raspada SFRJ bili konstitutivni narod u Sloveniji, a nakon tog nisu postali ni manjina. To nisu europski standardi, napomenula je.
"Hrvati na području današnje Slovenije žive još od 6. i 7. stoljeća", podsjetila je, dodavši kako se to posebice očituje u toponimima na području gornjega i srednjeg toka rijeke Mure, u središnjoj Koruškoj i na području oko Ribnika.
Ustvrdila je kako je područje tzv. Bele krajine sve do 12. stoljeća bilo u sastavu srednjovjekovne hrvatske države.
"Hrvati su se i za vrijeme protuturskih ratova doseljavali među buduće Slovence", rekla je, dodavši kako slično vrijedi i za područje Čabra koji je od 16. stoljeća u posjedu Zrinskih.
Hrvate i Slovence kroz povijest povezuju mnogo zajedničkoga, među inim, borba protiv Turaka, reformacija, zajednička Seljačka buna, politička borba tijekom 19. i 20. stoljeća, napomenula je, istaknuvši kako ova dva naroda nikad u svojoj povijesti međusobno nisu ratovali.
"Hrvate sa Slovenijom također povezuju grobovi nastali nakon Drugog svjetskog rata", rekla je.
Ustvrdivši da je neriješen položaj Hrvata, kojih danas u Sloveniji ima oko 50 tisuća, jedan od najvećih političkih problema današnje Slovenije, istaknula je kako je krajnje vrijeme da se taj položaj riješi na europski način.
O pravnoj zaštiti manjina u Sloveniji govorila je stručnjakinja za međunarodno pravo Mirjana Domini.
Ocijenila je, kako u Sloveniji žive različite skupine Hrvata, kojima je Republika Slovenija oduzela autohtonost.
"Kako bi im onemogućile dobivanje statusa manjine, slovenske vlasti su ih pokušavali dijeliti na Hrvate iz Hrvatske i Hrvate iz Bosne i Hercegovine", dodala je.
Ustvrdila je da naziv "nova manjina" koji se za njih rabi u slovenskoj javnosti ne odgovara stvarnosti. Pravno bi za njih najbolje odgovarao naziv "manjina bez statusa manjine", ocijenila je.