Bjelorusiju je Zapad izolirao zbog nepoštivanja ljudskih prava, a gotovo jedinog saveznika ima u Rusiji, čiji je predsjednik Vladimir Putin, ističe Reuters, bio jedan od rijetkih svjetskih vođa koji je Lukašenku u ožujku čestitao na osvajanju trećeg mandata na položaju predsjednika države.
No, unatoč službenih izjava o "bratskoj ljubavi između dva slavenska naroda", ruski plinski koncern Gazprom je zaprijetio učetvorostručavanjem cijena plina za Bjelorusiju sljedeće godine.
Gazprom je najavio kako će povisiti cijene plina ako mu Minsk ne prepusti kontrolu nad svojom mrežom plinovoda, što su bjeloruske vlasti stalno odbijale, kao i mogućnost da Bjelorusija postane dijelom Rusije, što je Lukašenko ponovno odbio u petak, tijekom konferencije za novinare koja je trajala četiri i pol sata.
"Onog časa kad bi Bjelorusija postala dijelom Rusije, ovdje bi postalo gore nego u Čečeniji", prenosi AP Lukašenkove riječi novinarima.
"Ovamo će početi dolaziti ljudi iz Gruzije, Rusije, Ukrajine, Poljske i baltičkih zemalja, koji su već danas spremni doći s oružjem", ustvrdio je bjeloruski predsjednik.
Moskva i Minsk su 1996. potpisali sporazum o ujedinjenju koji je predviđao bliske gospodarske i vojne veze dviju zemalja, ali ne i ujedinjenje u jednu državu. Rusija je u međuvremenu, umorna od subvencioniranja bjeloruskog gospodarstva jeftinim plinom, u međuvremenu više puta predlagala pripojenje Bjelorusije. No Lukašenko se tome svaki put žestoko usprotivio.
"Čak ni Staljin nije išao tako daleko... Ja ne želim biti prvi i zadnji predsjednik Bjelorusije", rekao je.
Bjelorusija je dosad plaćala oko 47 američkih dolara (oko 260 kuna) za tisuću kubičnih metara ruskog prirodnog plina, a Gazprom sad želi povećati cijenu na oko 200 dolara (gotovo 1.200 kuna), osim ako mu Bjelorusi ne ustupe koncesiju na svoje plinovode.
"Takva cijena bi značila prekid svih veza, osobito u gospodarstvu", rekao je Lukašenko ruskim novinarima na konferenciji koju je prenosio državni radio.
"Mi ćemo preživjeti, ali vi ćete izgubiti zadnjeg saveznika. Jednostavno ćete izgubiti obraz", dodao je bjeloruski predsjednik.
Lukašenko, čija zemlja i njezinih 10 milijuna stanovnika graniči s novim članicama NATO-a Poljskom, Litvom i Latvijom, kaže da Bjelorusija štiti zapad Rusije od nadirućeg Sjevernoatlantskog saveza. Uz to, bjeloruski dužnosnici već dugo opravdavaju nisku cijenu ruskog plina činjenicom da Bjelorusija jamči stabilnu i neprekinutu opskrbu Europe ruskim plinom preko svojeg teritorija.
Gazprom godišnje prodaje oko 22 milijardi kubnih metara plina Bjelorusiji, a preko njezinog teritorija prebaci još 30 milijardi, najviše do Njemačke i Poljske.