Kad biste se obratili za pomoć stručnjaku, možda bi vam rekao da patite od procrastinitisa (prema latinskome "do sutra"), odnosno, običnim rječnikom: od odgađanja obavljanja zadatka.
"Svi znamo što je i svi to činimo. Svi mi odgađamo stvari bez razloga, sve dok nas ne obuzme potpuno nezadovoljstvo", kaže Margarita Engberding, voditeljica odjela za psihoterapiju pri Sveučilištu u Muensteru.
Studije su pokazale da svaki peti njemački student pati od teškog procrastinitisa, a studenti često, umjesto da se odmah bace na pisanje seminarskih radova, radije odlaze s kolegama na kavu, u šoping ili u kino.
Ljudi koji odgađaju obavljanje zadaće često su paralizirani vlastitim perfekcionizmom ili strahom da će iznevjeriti očekivanja okoline, kaže Engberding koja onima koji se suoče s tim problemom najčešće savjetuje da najprije raščiste žele li uopće obaviti zadano.
No, ima i onih koji misle drukčije. Austrijski stručnjak Marc Stollreiter tvrdi da je najbolje najprije se riješiti osjećaja krivnje koja nužno prati izbjegavanje zadatka. "Ako oprostite samima sebi, suočeni ste samo s jednim problemom, a ne više s dva i već ste napravili korak naprijed", kaže.
Tania Konnerth koja uređuje internetsku stranicu www.zeitzuleben.de tvrdi da je ključan osobni pogled na problem. "Ključan je prvi korak", kaže. "Umjesto da mislite 'moram to napraviti' pomislite 'ja to želim napraviti'."
Njezin je savjet raspodijeliti zadaću na nekoliko manjih dijelova koje je lakše svladati, popisati ih i na popisu bilježiti napredovanje prema zadanom cilju.
Dakle, procrastinitis počnite liječiti odmah i držite se stare poslovice: što možeš učiniti danas, ne ostavljaj za sutra!