U protekla tri dana predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Bugarske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije te UNMIK-a na Kosovu, razgovarali su o tekstu sporazuma koji bi trebao zamijeniti postojeću mrežu od 31 bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini, zaključenih između njih.
Hrvatsko izaslanstvo vodio je Vladimir Vranković, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.
Vranković je rekao da će se novi i najvjerojatnije posljednji krug pregovora o CEFTA-i održati početkom listopada, a novi ugovor bi trebao biti spreman za potpisivanje krajem listopada.
"Prošli smo sve članke u nacrtu ugovora. Sljedeći krug pregovora trebao bi tehnički pripremiti potpisivanje sporazuma. Ostalo je još nekoliko stvari gdje se sudionici još moraju usuglasiti oko nekih detalja", izjavio je Vranković.
Dodao je da je u vezi s pitanjem tajništva CEFTA-e ponovio hrvatsko stajališta prema kojem nema potrebe da se stvaraju dodatna tijela za nadzor provedbe sporazuma. "Ali, otvoreni smo i za drukčija stajališta, jer smo svjesni da druge zemlje u regiji nemaju takve administrativne kapacitete poput Hrvatske", rekao je Vranković.
Tajništvo CEFTA-e, ako se sudionici pregovora o tome dogovore, pomagalo bi zajedničkom odboru, najvišem tijelu koje je dosad bilo zaduženo za rješavanje sporova. Zajedničkim odborom predsjedava zemlja koja u tom trenutku predsjedava CEFTA-om.
Prema Vrankoviću, nije se razgovoralo o tome gdje bi bilo eventualno sjedište toga tajništva.
Ideju o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi snažno podupire Europska unija i Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe. Na prijedlog hrvatskog premijera Ive Sanadera prihvaćeno je da se to učini kroz proširenje CEFTA-e na preostale zemlje koje dosad nisu bile obuhvaćene tim sporazumom o slobodnoj trgovini.
Da bi se to moglo učiniti potrebno je ublažiti dosadašnje kriterije za članstvo u CEFTA-i. Jedan od tih kriterija bio je članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a sada se to više ne traži.
Nova, proširena CEFTA trebala bi uključivati i neke nove aspekte poput trgovine uslugama, javne nabave i prava intelektualnog vlasništva.
U CEFTA-i su sada Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Makedonija. Kada 1. siječnja 2007. ili 2008. uđu u Europsku uniju, Bugarska i Rumunjska izići će iz CEFTA-e, a do kraja ove godine očekuje se ulazak Bosne i
Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Albanije i Moldavije.
CEFTA, osnovana 1992. obuhvaćala je i zemlje koje su 2004. ušle u Europsku uniju.
Jedinstveni skup pravila trebao bi, prema ocjenama Europske komisije i Pakta o stabilnosti, biti primamljiviji za strane investitore.
Od 2001. godine zemlje jugoistočne Europe međusobno su potpisale 31 bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini. Prema podacima Europske komisije, provedba tih sporazuma dovela je do znatnog povećanja trgovine unutar regije. Od 2002. do 2004. godine trgovina unutar regije povećana je za 33 posto s 2,6 milijardi na 3,5 milijarde eura.
Hrvatski izvoz u te zemlje u istom razdoblju povećao se za 227 milijuna eura - s 839 milijina na 1.066 milijuna eura, što je povećanje od 27 posto.
U Europskoj uniji se slažu da postoji još potencijala za jačanje trgovine kako unutar regije, tako i u trgovine regiji s ostalim svijetom.
Od 2001. do 2005. trgovinska razmjena između tih zemalja i EU-a povećala se za 53 posto s 52 milijarde na 79,77 milijardi eura. Hrvatska je u tom razdoblju povećala trgovinsku razmjenu s EU-om za 41 posto s 10.169 milijuna na 14.340 milijuna eura.
(Hina) xsv ysl