Vranković predvodi hrvatsko izaslanstvo na trećem krugu pregovora o proširenju i modernizaciji CEFTA-e koji je započeo u srijedu u Bruxellesu.
Tijekom sljedeća tri dana predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Bugarske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije te UNMIK-a na Kosovu, pregovarat će o tekstu sporazuma koji bi trebao zamijeniti postojeću mrežu od 31 bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini, zaključenih između tih zemalja.
Ilustrirajući zašto bi jedan multilateralni sporazum bio bolji od mreže bilateralnih sporazuma, Vranković je naveo primjer trgovine duhanskim proizvodima između Srbije i Hrvatske. "Srpski predstavnici se tuže kako to da njihovi proizvođači ne izvoze u Hrvatsku, a Tvornica duhana Rovinj (TDR) izvozi u Srbiju. Stvar je jednostavna - srpske kompanije ne izvoze jer imaju monopol na tržištu na koje mogu plasirati svu svoju proizvodnju i ostvariti zaradu, a TDR djeluje na otvorenom tržištu i u interesu mu je da izvozi, čak i ako plaća deset puta veće trošarine nego što plaćaju srpske tvrtke", rekao je Vranković.
"Mi u našem bilateralnom ugovoru imamo definirana jasna pravila igre, ali ih Srbija ne poštuje i stoga računamo da bi ugovor o novoj CEFTA-i osigurao veću odgovornost zemalja potpisnica prema ispunjavanju preuzetih obveza", dodao je Vranković.
Tijekom ova tri dana pregovarači će prijeći sve članka nacrta ugovora. Prema Vrankoviću, preostalo je riješiti još tri stvari - hoće li nova CEFTA imati tajništvo i još dva prijedloga Srbije o prijelaznom razdoblju za neke industrijske i poljoprivredne proizvode te o državnim potporama srpskoj tvrtki za preradu i proizvodnju nafte.
Što se tiče tajništva, Hrvatska smatra da ono nije ni potrebno. "Na temelju našeg dosadašnjeg iskustva u CEFTA-i, mislimo da je to nepotreban trošak", rekao je Vranković, objašnjavajući da je do sada za nadzor provedbe ugovora bio zadužen zajednički odbor, sastavljen od predstavnika svih zemalja članica. Sada se na prijedlog Pakta o stabilnosti razgovora da se osnuje jedno stalno tijelo, tajništvo, koje bi bilo tehnička potpora zajedničkom odboru.
Vranković je rekao da prvo treba definirati da li je takvo tijelo uopće potrebno, a da pitanje gdje će biti eventualno sjedište uopće nije predmet ovih razgovora.
Ideju o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi snažno podupire Europska unija i Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe. Na prijedlog hrvatskog premijera Ive Sanadera prihvaćeno je da se to učini kroz proširenje CEFTA-e na preostale zemlje koje dosad nisu bile obuhvaćene tim sporazumom o slobodnoj trgovini.
Da bi se to moglo učiniti potrebno je ublažiti dosadašnje kriterije za članstvo u CEFTA-i. Jedan od tih kriterija bio je članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a sada se to više ne traži.
Nova, proširena CEFTA trebala bi uključivati i neke nove aspekte poput trgovine uslugama, javne nabave i prava intelektualnog vlasništva.
U CEFTA-i su sada Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Makedonija. Kada 1. siječnja 2007. ili 2008. uđu u Europsku uniju, Bugarska i Rumunjska izići će iz CEFTA-e, a do kraja ove godine očekuje se ulazak Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Albanije i Moldavije.
CEFTA, osnovana 1992. obuhvaćala je i zemlje koje su 2004. ušle u Europsku uniju.