Do 2009. vrijednost tih tržišta bit će udvostručena i prekoračit će 1.700 milijardi eura, a u 2014. i 3.700 milijarde eura, što odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 18 posto, prognoziraju autori "CEE Banking Sector Report", predstavljene u petak u Beču uoči sastanka Svjetske banke u Singapuru.
Uz srednju i jugoistočnu Europu, studija pokriva i područje Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, koje su znatno pridonijele dinamici rasta. Pritom je najveću stopu rasta od 91 posto zabilježila Ukrajina. Slijedi Bjelorusija sa 63, Rumunjska s 54 i Rusija s 51 posto dok je najnižu stopu rasta bankovnog tržišta, od 15 posto, zabilježila Mađarska.
Studija jasno naznačuje da će se bankovna tržišta u ZND-u razvijati znatno brže od onih u novim članicama EU pa se u razdoblju do 2010. na tom području predviđa prosječna stopa rasta od 25 posto godišnje. Za regiju jugoistočne Europe prognozirana stopa rasta iznosi 16 posto a za srednju Europu 15 posto godišnje.
Na temelju tih prognoza analitičari predviđaju da će ukupna bilančna svota u ZND-u 2008. prvi puta biti veća nego u srednjoj Europi.
Područje srednje i istočne Europe bit će i dalje atraktivno za banke zbog visokih stopa rasta, pri čemu potencijal za rast bankovnog sektora četverostruko premašuje stopu gospodarskog rasta koja je u 2006. u srednjoj i istočnoj Europi prognozirana na 6,1 posto. Proteklih su godina banke u prosjeku bilježile trostruko više stope rasta nego gospodarstva i taj bi se trend trebao nastaviti, smatraju stručnjaci RZB i RCB.
Najveći motor rasta bankovnog sektora je poslovanje s privatnim klijentima pa se sada gotovo sve međunarodne banke koje posluju u regiji koncentriraju upravo na taj segment klijenata.
Pravi procvat zabilježen je protekle godine u kategoriji zajmova fizičkim osobama. Tako je u Ukrajini obujam zajmova odobrenih domaćinstvima porastao čak 175 posto u odnosu na godinu ranije. U Rusiji je odgovarajuća stopa rasta iznosila 111 a u Bjelorusiji 97 posto.
"Najveću potražnju uočavamo u sektoru financiranja stambenog vlasništva, automobila i potrošačkih dobara. S jedne je strane u tom sektoru uočljiva ogromna potreba da se nadoknadi zaostatak a s druge potražnju dodatno pojačava rast osobnih primanja", konstatirao je u službenom priopćenju predsjednik izvršnog odbora Raiffeisen International Herbert Stepic.