Postignuti dogovor o suradnji u obnovi nasipa putem konzorcija hrvatskih i slovenskih tvrtki u "skladu je s Brijunskom deklaracijom i nalazima Badinterove komisije, koja je zaključila da su granice između država nastalih na području bivše SFRJ nekadašnje granice između republika, što Hrvatska u potpunosti podržava", rekla je ministrica u izjavi za novinare u sjedištu ministarstva.
"Pripremni radovi su u tijeku, kao i dogovor između hrvatske i slovenske strane, pa se može očekivati da će konkretni radovi na sanaciji nasipa, odnosno njegovog povišenja, početi vrlo brzo upravo stoga što treba voditi računa o vodostaju Mure i kišama koje bi mogle uslijediti", rekla je Grabar-Kitarović.
Hrvatska ministrica pojasnila je i genezu najnovijeg graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. Riječ je o nasipu izgrađenom 1947. ili 1948. godine koji više ne udovoljava uvjetima obrane od poplava, što se potvrdilo prošle godine kad je cijelo područje bilo poplavljeno.
O obnovi nasipa dvije države razgovaraju već duže vrijeme, a 1999. čak je bio postignut dogovor o zajedničkoj obnovi nasipa, ali se slovenska strana nije držala dogovorenog. Slovenija je lipnju najavila da će ga sama obnoviti, ali joj Hrvatska nije dopustila da to učini na dijelovima hrvatskog teritorija, pojasnila je ministrica, i odlučila ga samostalno sanirati, o svemu izvještavajući slovensku stranu u stalnoj prepisci.
"Upravo zbog opasnosti od poplava Hrvatska je i bila krenula u obnovu dijela nasipa na svom državnom teritoriju, jer nismo mogli dopustiti ponavljanje stanja od prošle godine, kad je Mura poplavila to područje", objasnila je.
Grabar-Kitarović je posebno napomenula da je Hrvatska odlučila obnoviti dio nasipa na teritoriju koji je nesporno hrvatski, jer se na tom dijelu u potpunosti poklapaju podaci o granicama općina i hrvatskog i slovenskog katastra, što onda neupitno određuje i položaj međudržavne granice. Na tom je području izgrađen i most na Muri kod Svetog Martina i Hotize, a tu se nalazi i malogranični prijelaz.
Za taj je prijelaz "Slovenija početkom 2005 razmjenom nota, što je vrsta međudržavnog sporazuma, potvrdila da se nalazi na hrvatskom državnom teritoriju", napomenula je hrvatska ministrica.
Zbog nedostatka međudržavnog sporazuma, granica između Hrvatske i Slovenije nije ucrtana, ali u slučaju kad su katastarske granice općina nedvojbene, u bivšoj su zajedničkoj državi te granice označavale i međurepubličke granice, a te je preuzela Badinterova komisija kao granice među novim državama.
"Ono što Slovenija sad pokušava osporavati - Jorasova kuća ili pitanje zaselaka, to je u bivšoj državi neosporno bilo u Hrvatskoj, što se prenijelo i na stanje 25. lipnja 1991., odnosno na novu međudržavnu granicu i ne može se samo tako mijenjati", istaknula je ministrica.
Nakon početka pripremnih radova stigla je slovenska policija i zaustavila ih, što je, napomenula je ministrica, ocijenjeno lošim potezom, a zatim su vlade dviju zemalja dogovorile europski pristup obnovi nastupa zajedničkim snagama i sredstvima.
"Dogovoreno je da će se tri tisuće metara od Kota do Hotize na hrvatskoj strani obnavljati zajednički, s hrvatskom tvrtkom kao nositeljem projekta, a da će se oko 2600 metara na slovenskoj strani katastarske granice od Benise do Petišovaca također obnavljati zajednički, ali će nositelj projekta biti slovenska tvrtka", rekla je Grabar-Kitarović.