"Deset smo godina ustrajali na sporazumu Drnovšek-Račan, ali Brijunska izjava koju smo s Hrvatskom potpisali lani, te Bijela knjiga o granici s Hrvatskom iz ove godine, predstavljaju napredak i mnogo bolje rješenje za Sloveniju. Načelo sporazuma Drnovšek-Račan, a Hrvatska je taj sporazum najprije prihvatila, a onda otkazala, nije bio potpuno u skladu s načelom uvažavanja stanja na granici na datum 25. lipnja 1991. godine jer je uključivao koncesije i zamjene zemljišta. Sada inzistiramo na tom stanju, odnosno postupamo po Badinterovim zaključcima", rekao je Rupel u opširnom razgovoru za vodeći slovenski list "Delo" u subotu.
Rupel je dodao da je slovensko stajalište kako zato treba ustanoviti "činjenice, prilike i okolnosti" na republičkoj granici 1991. godine, te da se u međuvremenu, do sklapanja međudržavnog sporazuma s Hrvatskom o granici, to stanje ne smije mijenjati.
Rupel je dodao da je načelo razgraničenja s Hrvatskom koje je Janšina vlada usvojila u skladu sa "Badinterovim konceptom" za Sloveniju mnogo povoljnije od koncepta iz 2001. godine koji je rezultirao tzv. parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan.
Šef slovenske diplomacije odbio je kritike koje se pojavljuju u domaćoj javnosti, kako Janšina vlada stvara prostor za granične incidente jer ne pristaje da se o graničnom sporu s Hrvatskom razmatra mogućnost posredovanja treće strane ili arbitraža, kako nudi Hrvatska.
"Naša politika ide dalje svojim putem u ime slovenskih interesa, a tko zagovara drukčije koncepte ili nam savjetuje arbitražu zapravo koristi Hrvatskoj", rekao je Rupel u razgovoru za "Delo".
Rupel je rekao da je do sadašnje situacije oko nasipa na Muri došlo nakon što je hrvatskoj kolegici Kolindi Grabar-Kitarović u diplomatskoj prepisci najprije predložio da nasip na Muri obnovi Slovenija, a nakon što Zagreb na to nije pristao, da se radovi izvode zajednički. Međutim, kaže Rupel, Hrvatska onda počela popravljati nasip sama, što predstavlja jednostrani potez kojim se mijenja stanje koje je na tom području bilo u vrijeme osamostaljivanja dviju država, kad je, kako navodi Rupel, nasipe održavala Slovenija.
Rupel je kao jedan od glavnih problema u dogovaranju granice s Hrvatskom naveo da hrvatski pregovarači jednom zagovaraju princip razgraničenja po katastarskoj granici, a drugom prilikom razgraničenje po prirodnoj granici, odnosno sredinom korita rijeka, onako kako im "u kojoj prilici odgovara".
To je vidljivo, rekao je, iz toga što na Dragonji Hrvatska želi prirodnu granicu sredinom kanala Svetoga Odorika iako prema slovenskim podacima katastarska granica ide nešto južnije.
Pojašnjavajući zašto Slovenija odmah ne pristane na arbitražu oko graničnog pitanja, Rupel je rekao kako bi to odgovaralo Hrvatskoj koja bi se na taj način "oslobodila jedne zapreke na putu u Europsku uniju".
Posljedica graničnog spora mogla bi biti, rekao je Rupel, zaoštravanje graničnog režima prema Hrvatskoj, ali to Slovenija, dodao je, ne želi raditi iako bi mogla.
Rupel je kazao kako Hrvati žele povoljan režim prelazaka granice na kopnu, ali ne žele primijeniti povoljne odredbe za Sloveniju na moru, kad je riječ o režimu ribolova.
"Posljedica bi mogla biti da mi kažemo: U redu, ali onda ćete imati schengensku granicu sa Slovenijom i nećete u Sloveniju moći sa osobnim iskaznicama nego samo s putovnicama. Želim reći da Slovenija ima mnogo mehanizama koje ne koristi jer smo pošteni i ponašamo se na europski način. No, ako Hrvatska želi doći u Europu, morat će se držati europskih pravila. Zašto bi inače Slovenija bila zainteresirana za ulazak Hrvatske u EU?", rekao je Rupel u razgovoru za ljubljansko "Delo" od subote.