"Slovenski stručnjaci za pomorsko pravo spominju mogućnost da nakon ulaska Hrvatske u EU nastane jedinstveno europsko Jadransko more, ali je sada potrebno privremeno rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve strane", ističe "Delo" u prilogu u kojemu donosi reakcije vodećih slovenskih stručnjaka.
Slovenija i Hrvatska mogle bi tradiciju režima na Jadranskom moru koji je postojao u vrijeme bivše Jugoslavije nastaviti s režimom "europskog Jadrana" u koji će se uklopiti hrvatski akvatorij kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, a u međuvremenu bi trebalo korigirati rješenja iz parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan, iznio je u razgovoru za list vodeći slovenski stručnjak za pomorsko pravo dr. Marko Pavliha. Bivši ministar prometa u prijašnjoj vladi lijevog centra i sadašnji zastupnik liberalnih demokrata (LDS) izjavio je da bi cijeli Piranski zaljev, koji je slovenski parlament prošle jeseni zakonom o ekološkom i epikontinentalnom pojasu jednostrano proglasio svojim unutarnjim vodama, sada dogovorom dviju država trebalo proglasiti zajedničkim unutarnjim vodama, čime bi se isključilo pravo trećih država na neškodljiv prolaz hrvatskim i slovenskim unutarnjim morem.
U isto bi vrijeme, navodi Pavliha, privremenim rješenjem trebalo postići da se morski koridor, odnosno "dimnjak" kojim bi Slovenija prema sporazumu Drnovšek-Račan iz zaljeva imala izlaz do otvorenog mora, proglasi kondominijem, odnosno "mješovitim vodama pod zajedničkom upravom".
"Prije 1991. godine nije nas mnogo zanimalo čije je more uz savudrijski svjetionik. Tako bi se ubuduće ponašali i stanovnici Europske unije koji žive na tom području, a i lokalno stanovništvo uz Dragonju", objasnio je Pavliha za "Delo" svoju ideju europskog režima uz granicu na moru i u kopnenom dijelu granice u Istri.
Pavliha također predlaže da Slovenija iskoristi svoje članstvo u EU kako bi Bruxelles upozorila da Slovenija prema Hrvatskoj drži "zelenu" i "plavu" vanjsku granicu Unije.
"Uvjeren sam da bi naše članstvo morali aktivnije koristiti u angažiranju Europske komisije, Europskog parlamenta i Europskog vijeća u rješavanju te problematike. Radi se o vanjskoj granici EU-a, očuvanju biološkog bogatstva u moru u okviru zajedničke ribolovne politike. Morska granica nije samo bilateralno pitanje dviju država nego i europsko pitanje, a na to bi Ljubljana morala jasno upozoriti Bruxelles", rekao je Pavliha u razgovoru za vodeći slovenski list.
Za razliku od njega, stručnjak za međunarodno pravo Miha Pogačnik, inače savjetnik ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela za pitanja sukcesije, drži da nisu isključeni novi pregovori s Hrvatskom o granici, pa niti arbitraža, unatoč tvrdnjama oporbe da Slovenija ne smije odstupiti od rješenja iz sporazuma Drnovšek - Račan.
"Taj je sporazum bio optimalno rješenje 2001. godine, a sada je moguće i nešto drukčije rješenje. No, pri tom treba uvažiti prava koje su Slovenija i Hrvatska imale u vrijeme bivše SFRJ, te osigurati da novi sporazum ne bude na štetu nijedne strane", rekao je Pogačnik za "Delo".
On dodaje da je uvjeren da s Hrvatskom oko granice na moru još uvijek može doći do kompromisa, ako hrvatska vlada na to "pripremi hrvatsku javnost".
Pogačnik, blizak Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) premijera Janeza Janše, smatra da Ljubljana mora ustrajati na stanju na moru zatečenom prilikom osamostaljenja dviju država 1991. godine, te da bi takvo stajalište uvažila i eventualna međunarodna arbitraža.
"Ne bude li suglasnosti Slovenije i Hrvatske, i sud ili arbitraža morali bi uvažiti stanje s danom 25. lipnja 1991. Ako Hrvatska tvrdi da kontrolira polovicu Piranskog zaljeva, onda to nije stanje koje bi bilo regulirano nego položaj za komplikacije i ribarske incidente. Takva situacija dakle ne učvršćuje poziciju koju bi Hrvatska željela postići", rekao je Pogačnik.Dodao je da je prognozirati rješenje koje bi se postiglo međunarodnom arbitražom ili preko suda ipak vrlo teško.
Osobno nisam protiv arbitraže jer bi se tako rasteretila politika i međusobni odnosi, ali arbitraža mora biti i za kopnenu i morsku granicu, a od Slovenije se ne može očekivati da u bilateralnim pregovorima s Hrvatskom pristane na rješenje koje joj ne odgovara, istaknuo je Pogačnik.
Patrick Vlačič, šef katedre za pomorsko pravo na fakultetu za promet i pomorstvo u Portorožu, jedan od vodećih ljudi u oporbenoj stranci Socijalni demokrati (SD), predlaže da se s Hrvatskom postigne sporazum kojim bi se sačuvala "tradicionalna prava" na području ribarstva, nautike i turizma koja je Slovenija uživala u cijelom Piranskom zaljevu prije osamostaljenja.
Za Sloveniju je vrlo važan izlaz na otvoreno more, ali ne zbog proglašavanja različitih zaštićenih pojaseva u Jadranu, što je počela sadašnja vlada, nego zbog interesa slovenskoga gospodarstva, ističe Vlačič.
"Luke u sjevernom Jadranu vode ogorčen boj za teret i ako bi se dogodilo da hrvatski inspektori počnu zaustavljati brodove koji plove u koparsku luku, to bi izazvalo težak konflikt", rekao je Vlačič. On drži da sporazum o granici mora uključiti i izmjene onoga što piše u parafiranom sporazumu Drnovšek-Račan, ali da svako rješenje mora uključiti nesmetanu plovidbu na otvoreno more i s njega za ribarske, trgovačke, vojne, putničke i druge brodove.
"Mislim da nam nije potrebno brzo konačno rješenje za granicu nego privremeno rješenje koje neće prejudicirati konačno rješenje granice. Osim toga, stanovnici uz granicu ne bi smjeli osjećati problem neriješene granice na svojim plećima", rekao je za "Delo" Patrick Vlačič.