Time bi Hrvatska znatno smanjila raskorak u korištenju širokopojasnog internetskog pristupa i stvorila jednu od pretpostavki za razvoj informacijskog društva, kaže se u nacrtu prijedloga Strategije širokopojasnog pristupa (broadbanda) u Hrvatskoj i Akcijskog plana provedbe strategije za 2007. godinu. Te dokumente izradilo je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i ponudilo ih na javne konzultacije, otvorene do 19. srpnja.
Širokopojasni internet, višestruko je brži od klasične dial-up veze i ne naplaćuje se po vremenu provedenom on line već po količini razmijenjenih podataka. Pogodan je za razmjenu raznih multimedijskih sadržaja.
Prema podacima Eurostata, od ukupnog broja broadband priključaka u kućanstvima u Europi, preko 70 posto je u Nizozemskoj, Luksemburgu, Danskoj i Švedskoj.
Najviše poslovnih korisnika je u Švedskoj, Danskoj, Finskoj i Sloveniji. U nordijskim zemljama, gotovo svi poslovni ljudi koriste širokopojasni Internet.
Hrvatska ima 2,5 priključaka na sto stanovnika, a prosjek 25 zemalja Europske unije je 11,5, tako da sada u zemljama EU-a ima oko 53 milijuna priključaka, a u Hrvatskoj oko 100 tisuća.
Veličina i obilježja broadband tržišta u Hrvatskoj, bez obzira na nagli uzlet u 2005. godini, sadrže opasnost produbljivanja digitalnog jaza između Hrvatske i zemlja EU-a, odnosno razlike u razvijenosti tržišta i njegovog utjecaja na gospodarstvo i opći standard, ocjenjuje se.
Zato Vlada, odnosno resorno ministarstvo, glavnim strateškim ciljem na području širokopojasnog interneta određuje smanjenje te razlike.
Trenutna prosječna stopa rasta penetracije širokopojasnih priključaka u Europskoj uniji iznosi oko četiri postotna poena, a u novim zemljama članicama oko 2 postotna poena godišnje.
Računa se da bi dostizanjem 500 tisuća širokopojasnih priključaka do kraja 2008. Hrvatska mogla sudjelovati u ostvarenju europskih projekcija o razvoju broadbanda u nekoliko narednih godina.
Te projekcije definiraju snažnu ulogu broadbanda u uspostavi EU-a kao najkonkurentnijeg društva znanja na svijetu do 2010. godine, što je jedna od glavnih razvojnih opcija Unije određena u nizu njezinih dokumenata.
Poticanje širenja broadbanda sastavni je dio inicijative Europske komisije "i2010 - a European Information Society for Growth and Jobs". Prije toga Europska komisija je kroz programe "eEurope" provodila akcije povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa Internetu. Do 2003. godine sve EU15 zemlja članice prihvatile su nacionalne broadband strategije, a od ulaska u stalno članstvo usvojile su ih Poljska, Mađarska, Slovenija, Češka i Litva.
Prema prijedlogu Akcijskog plana provedbe strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, Vlada, odnosno nadležno ministarstvo, pokušat će Hrvatsku približiti mogućnosti sudjelovanja u ovim procesima osiguravanjem uvjeta za razvoj slobodnog tržišta i infrastrukturne konkurencije, potporama usvajanju širokopojasnih tehnologija i razvoju elektronskog poslovanja te drugim mjerama kojima će ohrabriti širu upotrebu broadbanda.
Središnje mjesto u ostvarivanju ciljeva strategije određeno je za Hrvatsku agenciju ze telekomunikacije koja bi, kako se predviđa, trebala imati glavnu ulogu u osiguravanju provedbe zakonskih odredbi, praćenju i analizi tržišta.