Revija koju su priredile Romana Čačija i Marija Erl Šafar donosi na 180 stranica prikaz književnih nobelovaca koji se sastoji od intervjua, govora održanih prigodom primitka prestižne nagrade Švedske akademije te kraćih kritika najrecentnijih djela, preuzetih s raznih internetskih stranica.
Započinje intervjuom s prošlogodišnjim nobelovcem Haroldom Pinterom, britanskim književnikom, izuzetno žestokih političkih stavova i vjerojatno, kako napominju priređivačice, najkontroverznijim nobelovcem što se dijela hrvatske čitateljske populacije tiče.
U intervju koji prenosi osječka Književna revija, Pinter opovrgava da je "Guardianu" izjavio kako je Milošević nevin.
"To je laž. Ja to nisam nikad rekao", izjavio je Pinter, dodavši kako je žalosna činjenica da takav list, koji je toliko visoko cijenjen, može nešto tako objaviti "samo radi dobrog naslova".
Književna revija, nakon Pintera, na svojim stranicama, nastavljajući kronološki obrnutim redom, predstavlja austrijsku nobelovku Elfriedu Jelinek, južnoafričkoga nobelovca J. M. Coetzeeja, madžarskoga nobelovca Imre Kertesza, nobelovca indijskoga podrijetla V. S. Naipaula, kineskoga nobelovca, francuskoga državljanina, Gao Xingjiana te književnoj publici najpoznatijeg, njemačkoga nobelovca, Guentera Grassa.
Pored ogromnoga priznanja za književni opus, Nobelova nagrada znatan je novčani dobitak za autora, koji primi oko 1,3 milijuna američkih dolara.
Elfriede Jelinek, nakon što je dobila Nobelovu nagradu, izjavila je da sada, kad ima novaca, može pisati ono što joj čini zadovoljstvo.
"Uopće ne znam kako je to. Ipak je to veliki pritisak kada morate pisati. To je kao da stalno morate povraćati. Uopće ne želite, ali morate... No, više neću pisati s tim očajem, opterećena povijesnim lažima, nego više fabulirajući kao u gotičkim romanima u duhu anglosaksonske tradicije", rekla je Jelinek.