Po ocjeni ministra kulture Bože Biškupića, Lendvaijeva sjećanja podjednako su potresan prikaz jednog u mnogočemu neslavnog vremena, koliko i putokaz za zajednički život u srednjoeuropskom i europskom kulturnom krugu.
"Ova osobna svjedočenja posebno su nam bliska jer smo i mi u Hrvatskoj bili svjedoci redefiniranja naših identiteta - i tek smo osamostaljenjem države stvorili uvjete da se ta raznolikost identiteta i naslijeđa na pravi način afirmira", ističe se u Biškupićevoj prigodnoj riječi, koju je zbog ministrove spriječenosti pročitao državni tajnik Jadran Antolović.
Biškupić podsjeća kako je Lendvai bio jedan od onih koji su se, vođeni spoznajama iz povijesti i vlastitom savješću, zauzimali u europskoj i svjetskoj javnosti za istinu u danima osamostaljenja Hrvatske i Domovinskog rata.
Da to nije bilo nimalo lako i da je zahtijevalo i te kakvu novinarsku diplomaciju, svjedoči Lendvai i u ovoj knjizi, koja je, među ostalim, analiza mehanizma manipulacije informacijama, jedne od okosnica održanja bivših socijalističkih sustava, napominje Biškupić, dodajući kako su to mogli samo oni izvjestitelji i komentatori koji su godinama pratili zbivanja u bivšoj Jugoslaviji, među kojima je bio i Paul Lendvai, koji je Zagreb prvi put posjetio još 1961.
Lendvai, podrijetlom madžarski Židov, svojom knjigom (380 str.) vraća čitatelja u burne povijesne događaje druge polovine 20. stoljeća. Oslanjajući se na vlastita sjećanja i spoznaje do kojih je došao uvidom u tajne policijske arhive bivše Čehoslovačke, Istočne Njemačke i Madžarske, Lendvai rekonstruira i istinu o vlastitoj sudbini.
"Čitajući knjigu prepoznao sam svoju biografiju, biografiju mojih roditelja, prijatelja i poznanika koji su prošli slična iskušenja", rekao je na predstavljanju knjige veleposlanik Darko Bekić.
On je govorio o najvažnijim odrednicama životnoga puta Paula Lenvaija, koji je prošao put od režimskog novinara 1948. u Madžarskoj, do odlaska na Zapad i slobodna novinara na ORF-u, gdje je njegov televizijski dokumentarac osamdesetih godina prošloga stoljeća o Hrvatskoj izazvao žestoku kampanju protiv autora i u Austriji, koju je je organizirao Beograd.
"Hrvatska me fascinirala iz osobnih, političkih i povijesnih razloga", rekao je na predstavljanju Lendvai, dodavši kako je u svojim knjigama, člancima i televizijskim komentarima uvijek nastojao argumentima pobijati paušalno prosrpsko mišljenje prema Hrvatskoj.
Po njegovim riječima raspad Jugoslavije, ratovi protiv Hrvata i Slovenaca, Bošnjaka i kosovskih Albanaca, što ih je raspirila velikosrpska hegemonistička težnja, stvorili su sasvim novu situaciju za Hrvatsku.
Smatra važnim da i Hrvatska kritički obradi svoju najnoviju prošlost, pri čemu se ne smiju potisnuti niti zaboraviti zločini ni titoističkog razdoblja kao ni ustaškog doba.
Lendvaijevu knjigu "Na crnim listama" koja je prevedena na engleski, madžarski i češki, s njemačkog je na hrvatski jezik preveo Marko Lehpamer. Svjetski ugled stekao je i kao autor opsežne povijesne studije "Madžari. Tisuću godina pobjede u porazima" te knjigama "Birokracija. Kako komunističke vlasti upravljaju vijestima", "Antisemitizam u Istočnoj Europi" i drugima.