"Sva trojica smo izrazili snažne aspiracije naših zemalja za priključivanje u euroatlantske integracije, NATO i EU, ... i tražili da SAD podrže te aspiracije, prije svega za ulazak u NATO savez", izjavio je Sanader nakon sastanka Američko-Jadranske povelje.
"Izrazili smo očekivanje da će sa summita NATO-a u Rigi u studenom ove godine biti odaslan jasan signal našim zemljama za koje vrijeme ćemo postati punopravne članice NATO-a", rekao je hrvatski premijer.
Dolazak američkog potpredsjednika Cheneya smatramo velikom potporom Hrvatskoj, ali i Makedoniji i Albaniji, na našem putu prema EU i NATO-u, istaknuo je hrvatski premijer.
Kazao je kako su trojica premijera naglasila da iznimno cijene prisutnost SAD u jugoistočnoj Europi, koja je bila "od velike pomoći" 90-ih u vrijeme Domovinskog rata u RH, ratova u BiH, na Kosovu i problema u Makedoniji.
Premijer Sanader je kazao kako je na sastanku bilo riječi i o problemima u susjedstvu o BiH, Kosovu, referendumu u Crnoj Gori, pri čemu su se suglasili o potrebi da "uz EU i SAD budu ovdje".
Trojica premijera ponovili su spremnost za sudjelovanje u antiterorističkoj koaliciji i svaki u ime svoje zemlje rekli koliko pridonose u mirovnim operacijama u svijetu, i UN-a i NATO-a od Afganistana do Kosova.
"Globalni terorizam je problem koji zabrinjava sve u svijetu i tu je potrebna zajednička borba", rekao je Sanader.
Premijer Sali Berisha naglasio je na sastanku da Albanija sudjeluje i sudjelovat će svugdje u svijetu gdje su snage NATO-a i SAD-a "u obrani slobode i zajedničkih vrijednosti" te da je spremna i odlučna "platiti svaku cijenu" za ispunjenje uvjeta za članstvo u NATO-u.
"Članstvo u NATO-a najbolje će učvrstiti proces transformacije ove konfliktne regije u lidera u miru i stabilnosti", rekao je Berisha.
Makedonski premijer Bučkovski ocijenio je kako je Američko-Jadranska povelja "uspjela artikulirati aspiracije triju zemalja za članstvo u NATO-u", te kako očekuje da će 2008. dobiti pozivnice.
Na pitanje je li s potpredsjednikom Cheneyom razgovarao o sporazumu o članku 98, Sanader je rekao da "nisu raspravljali o tom pitanju" te najavio da će se "nastaviti raspravljati o tome".
Odgovarajući na upit je li od Hrvatske traženo veće angažiranje u Iraku, Sanader je odgovorio negativno, rekavši da će "Hrvatska pomoći kao i do sada" i da će zadržati savjetodavnu ulogu.
Podsjetio je da hrvatski policijski instruktori u Amanu sudjeluju u obuci iračke policije, da u Iraku rade hrvatski forenzičari te da Hrvatska prima na liječenje djecu iz Iraka.
Hrvatska je među tri članice Jadranske povelje daleko odmakla u pripremama za NATO, u provedbi MAP programa, prilagodbi vojske i drugim reformama, pa postoje zahtjevi u Savezu da se njezino primanje ubrza, no Albanija i Makedonija su u određenoj prednosti na planu "dokazivanja partnerstva", posebno prema SAD.
Za razliku od Hrvatske koja se ograničila samo na sudjelovanje u misiji NATO-a u Afganistanu gdje trenutno ima oko 65 pripadnika, Albanija i Makedonija imaju svoje vojnike i u Iraku. Albanski kontingent u Iraku broji 71 vojnika a u Afganistanu 30. Makedonija u obje zemlje također sudjeluje s oko 100 vojnika.
Dvije zemlje također su s SAD potpisale sporazum o neizručivanju američkih vojnika Međnarodnom kaznenom sudu (ICC), tzv. čl. 98 dok Hrvatska o tome "nastavlja pregovore", započete još 2003.