Kerkkannen je, sa svojim istražiteljskim timom, prikupio i osobno pregledao oko 3.000 dokumenata i izdvojio oko 20.000 stranica mogućeg dokaznog materijala.
Obrana u slučaju Martić, koju vodi odvjetnik Predrag Milovančević, protivi se zahtjevu tužitelja da se novi dokumenti kao aneks izjavi svjedoka Kerkkannena uvedu u spis, tvrdeći da nema nezavisne potvrde autentičnosti tih dokumenata, te da nemaju dokaznu snagu jer ih nije vidjelo sudsko vijeće.
"Sudsko vijeće nije vidjelo nove dokumente pa ne može niti ocijeniti njihovu prihvatljivost", kazao je Milovančević.
Obrana također tvrdi da Kerkkannen nije "ni svjedok očevidac ni vještak", te da se njegovi dokumenti mogu jedino smatrati kao "produljena uvodna riječ Tužiteljstva".
Predsjedavajući sudac Bakone Justice Moloto (JAR) na kraju sjednice je prihvatio da se dokumenti uvedu u spis dokaza.
Finski istražitelj je pojasnio da je dokumente prikupljao na četiri načina: na misijama, tj. na terenu, zamolbom vladinim institucijama za suradnjom, od svjedoka, i iz otvorenih izvora poput novina.
Dokumente je, primjerice, prikupljao iz arhiva SAO Krajine i RSK, Hrvatskog državnog arhiva, Centra službi sigurnosti u Banjoj Luci, Gorana Granića, tadašnjeg predsjednika Savjeta za suradnju s Haškim tribunalom, AID-a, obavještajne agencije vlade BiH...i drugih izvora. Spomenuo je i intervju Milana Martića za BBC, u sklopu dokumentarnog filma "Smrt Jugoslavije". Tužiteljstvo je istaknulo da je, "vjerojatno zbog politike BBC-a, na uvid dobilo samo jedan dio intervjua.
Milana Martića ICTY tereti za raketiranja Zagreba 2. i 3. svibnja 1995, ratne zločine nad hrvatskim civilima u Krajini 1991-95. i zločine nad nesrpskim stanovništvom u zapadnoj Bosni 1994.
Tužitelj Alex Whiting nastoji dokazati da su "planovi o protjerivanju Hrvata i drugih nesrba bili u samoj srži uspostave RSK" te da je Martić jedna od ključnih figura "združenog zločinačkog pothvata" na čijem je čelu bio Slobodan Milošević. ICTY je protiv njega podigao optužnicu isti dan kada i protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Posljednja dvojica su i nakon 10 godina još uvijek u bijegu, a Martić se u svibnju 2002. godine predao zajedno s generalom Milom Mrkšićem, optuženim za zločine protiv čovječnosti zbog pokolja na Ovčari u studenom 1991.
Ratni izvjestitelji vodećih svjetskih medija Martića smatrali su začetnikom politike etničkog čišćenja.