Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan ustrajao je na tome da je Bush imao ovlasti skinuti tajnost s obavještajnih podataka i odbacio je optužbe da je to učinio iz političkih razloga.
"Deklasificrati informacije i dati ih javnosti kada je to u njezinu interesu jedna je stvar, potpuno različita od dostavljanja povjerljivih informacija koje mogu potkopati nacionalnu sigurnost", rekao je Mc Clellan.
Slučaj je vezan uz istragu o tome tko je iz Bijele kuće medijima otkrio ime agentice CIA-e Valerie Plame. Bivši predstojnik ureda potpredsjednika Dicka Cheneya, Lewis Libby, optužen za ometanje pravde i laganje tužiteljima u istrazi, u svom svjedočenju na sudu je izjavio da mu je Cheney rekao da je Bush odobrio da novinarki New York Timesa prenese tajne obavještajne informacije o Iraku.
To odobrenje je, vidi se iz dokumenata, dovelo do razgovora Libbyja i novinarke New York Timesa Judith Miller 2003. godine. U to su doba kritičari već počeli dovoditi u pitanje američki napad na Irak izveden u ožujku 2003. nakon što Amerikanci u Iraku nisu našli oružje masovnog uništenja koje je Bush navodio kao razlog napada.
Njegovo svjedočenje prvi je put dovodelo Busha u vezu s događajima vezanim uz otkrivanje informacija o iračkom ratu medijima.
Muž Valerie Plame, bivši veleposlanik Joseph Wilson 2003. je kritizirao tvrdnje Bijele kuće da je Sadam Husein nastojao proizvesti nuklearno oružje, a otkrivanje njezina identiteta je, kako je ustvrdio, bila osveta za tu kritiku.
Iako Bush nije učinio ništa protuzakonito, jer ima ovlasti objaviti tajne informacije, lideri Demokratske stranke zatražili njegovu odgovornost jer je u nekoliko navrata izjavio da ne zna ništa o selektivnom puštanju tajnih informacija o iračkom ratu u javnost i čak naglasio da će bilo tko iz njegove administracije snositi posljedice ako je takvo što napravio.