Izgledi su izjednačeni 44-godišnjem čelniku socijalista (MSZP) Gyurcsanyiju i 42-godišnjem Orbanu, predsjedniku Fidesza (desni centar) iako uz blagu prednost socijalista, pokazuju ankete.
Partner socijalista, mala liberalna stranka SZDSZ, trebala bi prijeći izborni prag od 5 posto za ulazak u parlament, no bivšem partneru Fidesza, maloj stranci MDF (konzervativni Mađarski demokratski forum), ankete prognoziraju tek 3 posto osvojenih glasova.
Od pada Berlinskog zida nijednoj mađarskoj stranci nije uspjelo dvaput zaredom osvojiti vlast ali tradiciju bi mogao prekinuti dinamični Gyurcsany, koji je 80-tih godina bio predsjednik mladih komunista a u prvim tranzicijskim godinama postao poduzetnik i danas je multimilijuner. Upravo zbog te činjenice nerijetko biva kritiziran jer se obogatio u doba divljeg kapitalizma i netransparentne privatizacije.
U politiku se vratio 2002., kada su socijalisti pobijedili na izborima i postao savjetnikom, zatim ministrom sporta a 2004. je preuzeo vladu kada je nepovjerenje izgubio tadašnji premijer Peter Medgyessy.
Gyurcsany je kampanju vodio programom od "sto koraka", kombinacijom mjera u cilju jačanja mađarskoga gospodarstva, a gospodarske teme bile su leitmotiv i Orbanu čiji su izborni poraz 2002., neki analitičari pripisali njegovoj prenaglašenoj nacionalističkoj retorici.
Orban je zaigrao na kartu "lošeg života" građana ali je pogodio i nacionalnu žicu odabravši za izbornu platformu zaštitu mađarskog građanina od gramzivih stranih tvrtki. To je bio dobar potez jer prema anketama 54 posto Mađara protivi se nastavku privatizacija, a oko 30 posto ispitanika priželjkuje čak novu nacionalizaciju privatiziranih društava i imovine, zbog sumnji u korektnost njihove provedbe.
Radno stanovništvo strahuje od gubitka posla i od prodaje tvrtki strancima, slično kao i drugdje u Europskoj uniji koja je nedavno naišla na protekcionističke manevre Francuske i Španjolske te na slične najave Poljske.
Dođe li na vlast, Orban kao oštar protivnik globalizacije obećaje blokirati svaku privatizaciju javnog zdravstva, smanjiti socijalna davanja za zaposlenike, stvoriti 500.000 radnih mjesta i čak ukinuti nezaposlenost, te ostvariti rast od 7 posto.
Taj profesionalni nogometaš, koji je početkom 90-ih bio antiklerikalac, danas je snažno vezan uz crkvu a pojedini svećenici instruiraju i pastvu za koga glasati, piše agencija France presse te podsjeća da je na referendumu 2004., neuspjelom zbog nedovoljnog odziva birača, Orban podržao dodjelu državljanstva za mađarske manjine u inozemstvu (procjenjuje se da ih je oko 5 milijuna, od čega gotovo dva u SAD-u).
Međutim, predsjednik Fidesza ne može se pohvaliti ugledom u inozemstvu kakav uživa Gyurcsany kojemu je britanski kolega Tony Blair čestitao na "čvrstini" kojom je zastupao nove zemlje središnje Europe na pregovorima o EU-proračunu za 2007-2013.
Bez obzira tko pobijedi na izborima morat će reformirati posustalo gospodarstvo Mađarske koje se smatrao uzorom tranzicije nakon pada željezne zavjese 1989., a danas ostvaruje rast dobar rast od 4 posto ali ima javni dug od 6,1 posto. Zbog visokog duga zemlja je dobila i niz negativnih ocjena kreditnog rejtinga i morala odgoditi planove o ulasku u zonu eura do 2010., a prema nekima i do 2013.
I socijalisti i Fidesz priznaju potrebu uvođenja restriktivnih mjera, o čemu doduše govore prilično deklarativno, ali zato ne štede u obećanjima biračima, a neka od njih upravo su ekstravagantna. Fidesz obećaje za trećinu rasteretiti izdvajanja poslodavca za socijalu (s 29 na 19 posto), a socijalisti upozoravaju da bi to uništilo zemlju.
Socijalisti su proveli nekoliko skromnih smanjenja poreza i uveli 13. mirovinu, pa sada Fidesz predlaže 14. mjesec, što socijalisti odbacuju ali obećaju rođendanski "bonus" za starije od 90, 95, 100 godina.