Mađarska, koja je postala članicom Europske unije 2004., teškom se mukom bori s obuzdavanjem proračunskog manjka koji je lani dosegnuo 6,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), zahvaljujući prekomjernoj potrošnji i rasipništvu u nizu sektora, od državne uprave do zdravstva.
Nekoć pozicionirana da bude među prvima od novih 10 EU članica koje će usvojiti euro, takvi snovi sada blijede pod teretom manjka u proračunu koji je opetovano primorao na pomicanje ciljanog datuma za priključenje eurozoni, sada utvrđenog za 2010.
Analitičari su uvelike mišljenja da zemlja neće biti u mogućnosti smanjiti svoj manjak ispod tri posto BDP-a do 2008., kako se traži dvije godine prije ulaska u eurozonu te da će se umjesto toga mogući datum usvajanja eura vjerojatno pomaknuti na 2013.
"Prilike za provedbu reformi nakon izbora ne smiju se propustiti", kazala je Orsolya Nyeste, analitičarka u Erste Bank. "Manji je interes ulagača za poduzimanjem rizika nakon ciklusa podizanja kamatnih stopa u SAD-u. A u gospodarstvima u nastajanju kao što je Mađarska, problemi poput visokog manjka vrlo brzo mogu postati najvećom zabrinutošću ulagača", dodala je.
Unatoč velikom deficitu zemlja je uspjela bilježiti snažan rast i relativno nisku inflaciju. Gospodarski rast u 2005. je dosegao 4,1 posto dok se stopa inflacije držala na 3,6 posto.
No javljaju se naznake gospodarskih problema, upozoravaju analitičari. Mađarska je posljednjih mjeseci pogođena serijom negativnih revizija kreditnih rejtinga glede dugoročnog duga. Nadalje, tečaj forinte u međuvremenu se spustio na najnižu razinu u zadnje dvije godine prema euru.
"Bilo bi dobro da nova vlada nakon izbora prepozna da visoki proračunski manjak nije održiv i da bi mogao dovesti do ozbiljnih gospodarskih posljedica", kazao je analitičar Raiffeisen Bank Zoltan Torok. "Već uočavamo da mađarska tržišta dionica, obveznica i deviza bilježe lošiju izvedbu u usporedbi s ostalim zemljama, poput Češke, Slovačke ili Poljske", kazao je.