Rješenje po kojem bi članove DIP-a, izuzev predsjednika, predlagale parlamentarne stranke - po tri vladajući i oporba, Željko Pavlic (MDS) smatra lošim, budući da će "stranke tako ipak imati utjecaj na članove koje su predložile". Ocijenio je da bi bolje bilo da DIP ima svoj stalni i prošireni sastav, da se stalni članovi izaberu putem javnog natječaja, a da stranke izravno delegiraju svoje predstavnike.
Nikola Vuljanić (HNS) smatra da se u izbornu reformu krenulo obrnutim redoslijedom - donošenjem Zakona o neposrednom izboru čelnika lokalne samouprave, umjesto da su se prvo sredili popisi birača. "Ti su popisi čudni, a ponekad i nakaradni", rekao je Vuljanić, ocjenjujući da činjenica da u nekim sredinama ima više birača nego stanovnika dovodi u pitanje legalnost izbora.
Da se Zakonom treba propisati i nadležnost DIP-a za popis birača smatra i Ingrid Antičević-Marinović (SDP), ocjenjujući da bi se time spriječile dosadašnje nepravilnosti na izborima kada su, kaže, na popisima bile mrtve osobe, a brojni ljudi s biračkim pravom nisu. Iz Zakona se, smatra, treba isključiti odredba po kojoj DIP svojim pravilnikom samovoljno određuje koliko će imati zaposlenika i kako će raditi stručne službe, a predlaže i da DIP odlučuje u punom sastavu, ne, kako je propisano, većinom glasova nazočnih članova.
Pejo Trgovčević (HSP) zauzeo se da članovima DIP-a mogu biti imenovani i drugi stručnjaci društvenog usmjerenja, poput politologa, a ne samo pravnici. Predložio je da se na mandat od osam godina biraju samo predsjednik i potpredsjednici DIP-a, a ostali članovi na četiri godine.
Damir Kajin (IDS) smatra, pak, da će profesionalci u DIP-u imati previše slobodnog vremena. "Što će oni raditi 365 dana u godini", upitao je Kajin, ocijenivši da je članstvo u DIP, u osmogodišnjem mandatu, jednako dobitku na lotu, s obzirom na visoku nezaposlenost u državi.
Dražen Bošnjaković (HDZ) drži da ustrojavanje DIP-a kao stalnog i profesionalnog tijela predstavlja značajan iskorak u razvijanju demokratskih institucija društva, a posebno što se tiče nadogradnje izbornog sustava.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvodno je kazao da je uspostava DIP-a kao stalnog tijela jedna od Vladinih mjera u reformi izbornog zakonodavstva.
Rješenje da se DIP profesionalizira i da njegovi članovi budu birani na mandat od osam godina trebalo bi rasteretiti suce Vrhovnog suda, koji su do sada sjedili u DIP-u, a koji bi se ubuduće mogli posvetiti sudačkoj dužnosti, budući da DIP gotovo stalno zasjeda, zbog čestih izvanrednih izbora u lokalnim jedinicama.
Budući da bi Sabor uskoro trebao raspraviti i izglasati zakon o neposrednom izboru lokalnih čelnika (gradonačelnika, načelnika i župana), očekuje se i više takvih izbora, pa bi, po Vladinu mišljenju, DIP kao stalno tijelo na kvalitetniji način mogao provoditi i nadzirati izbore.
DIP bi po predloženom zakonu imao sedam članova koji bi se imenovali iz redova diplomiranih pravnika s najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci te s poznavanjem izbornog i političkog sustava, a oni ne bi mogli biti članovi političkih stranaka niti sudionici na izborima.
Članovi bi se birali na mandat od osam godina, imenovao bi ih Sabor na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja, a predsjednik DIP-a birao bi se temeljem javnog poziva. Po jednog potpredsjednika i po dva člana davala bi parlamentarna većina i manjina.
Član DIP-a mogao bi biti razriješen na vlastiti zahtjev, ako izgubi trajnu sposobnost za obavljanje te dužnosti, ako je osuđen za kazneno djelo, ako uđe u političku stranku, ili ako ne ispunjava dužnost u skladu sa zakonom i poslovnikom, a o tome bi odlučivao Sabor.
DIP bi bio dužan u roku od 60 dana od objave službenih rezultata izbora Saboru podnositi izvješće o provedbi izbora, a, najavio je Palarić, Vlada predlaže i da DIP ubuduće preuzme odgovornost za popis birača, što će se, rekao je, urediti drugim propisima.
DIP bi i davao smjernice za izradu izbornog zakonodavstva te propisa vezanih uz referendum.
Zakonom se predviđa i izvanredna situacija kada se Sabor raspušta pred parlamentarne izbore, a članovima DIP-a istječe mandat - u tom slučaju članove DIP-a privremeno bi imenovao Ustavni sud, a DIP bi tada mogao provoditi samo predstojeće izbore, do konstituiranja Sabora koji bi imenovao stalni saziv Povjerenstva.