Miljanić, koji je napustio JNA u svibnju 1991. i postao pripadnik MUP-a RH, opisao je obranu rodne Škabrnje koju je organizirao sa slabo naoružanim mještanima.
"Imali smo šest puškomitraljeza, dva ručna bacača, pedesetak pušaka, 10 pištolja i nešto lovačkog oružja. Nakon što su evakuirani civili u selu je ostalo 240 ljudi, svećenik, učitelj i ja", rekao je.
Objasnio je situaciju prije napada, prisutnost tenkovske brigade JNA u susjednim srpskim selima, sporadično granatiranje i prekide vatre od kojih je posljednji potpisan u Haagu 5. studenoga 1991.
Miljanić je rekao da je 18. studenoga 1991. JNA iznenada napala Škabrnju, bez povoda i za trajanja primirja, s tisuću vojnika i teritorijalaca, 28 tenkova, zrakoplovima i helikopterima.
"Javljeno nam je da dolaze tenkovi iz Biljana i Zemunika. U 07.30 počela je strahovita tenkovska vatra, gorjelo je na sve strane. Kaos, ubijaju sve, krenulo je i pješaštvo. Zavijanje životinja, vatra, dim... odjednom avioni s kazetnim bombama", opisao je Miljanić.
Kazao je kako je kilometar od Škabrnje izveden helikopterski desant, s padobrancima iz Niša koji su zauzeli položaje oko sela.
Miljanić je rekao da je radio-stanicom slušao kako tadašnji zapovjednik Kninskog korpusa JNA Ratko Mladić, nakon eksplozije kamiona JNA sa streljivom, zapovijeda pukovniku Čečoviću da nastavi napad na selo, pod prijetnjom strijeljanjem.
Napredujući kroz selo dugo 8,5 km vojnici i teritorijalci su izvlačili civile iz podruma i ubijali ih a ostale koristili kao živi štit. "Rekli su mi da izvlače iz podruma i ubijaju sve od reda. JNA je prošla naprijed a iza njih su išli 'lešinari' koji su to radili".
Po njegovim su riječima za vrijeme napada i dan nakon zauzimanja Škabrnje ubijena 42 mještana, a 80 posto od 500 hrvatskih kuća potpuno je uništeno. Po optužnici je do veljače 1992. u Škabrnji ubijeno još 26 civila, među njima veliki broj žena.
Svjedok je rekao da je u pokolju izgubio pola obitelji, uključujući i oca, kojeg su zaklali pred očima njegove majke.
"Škabrnja nije napadnuta iz vojnih razloga već iz političkih interesa, istoga dana uništen je i Vukovar. Poslije masakra u Škabrnji uslijedio je masovni egzodus iz Zadra, otišlo je 30.000 ljudi, cilj je postignut", kazao je Miljanić.
Svjedok Neven Šegarić ispričao je kako se za napada sklonio u podrumu kuće ujaka Slavka zajedno s članovima obitelji i rođacima, odakle su ih pod prijetnjom bombe istjerali vojnici JNA.
"Onda su došli srpski dobrovoljci, mještani susjednih sela, koji su prijetili, vrijeđali, psovali i tražili oružje", kazao je.
Šegarić je opisao kako je vidio da je napadač s oznakama "milicije Krajine" ubio Stanu Visković i Josipa Miljanića. On sam je zarobljen i odveden u policiju u Benkovac.
"U Škabrnji su četnici poubijali mještane. Ubijeno je od 40 do 80 ljudi a 80 ih je zarobljeno", rekao je svjedok te dodao kako je "1995. kada se vratio zatekao srušene sve kuće".
Martić (60), ministar unutarnjih poslova i predsjednik samoproglašene RSK, optužen je u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv hrvatskih civila 1991-95., za ratne zločine u zapadnoj Bosni 1994. i za raketiranje Zagreba 1995.