Smanjenje ukupnog broja stanovništva u Hrvatskoj traje već 15 godina, kazala je Wertheimer - Baletić na znanstvenom skupu "Demografska kretanja u Hrvatskoj", koji su organizirali razredi za društvene i medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Senat Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.
Proces ukupne depopulacije zabilježen je u razdoblju 1991.- 2001., kada je smanjeno ukupno stanovništvo za skoro 300 tisuća. Tome je pridonio negativni migracijski saldo za oko 80 posto, a prirodna depopulacija za oko 20 posto, rekla je akademkinja.
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor pozdravila je održavanje skupa o tom "političkom i nacionalnom pitanju", najavivši za desetak dana izlazak programa nacionalne populacijske politike, kojoj je cilj pomlađivanje i porast stanovništva u Hrvatskoj.
Taj program, kazala je, predlaže razne mjere među kojima je i rješavanja stambene problematike, smanjenje iseljavanja stanovništva, sustavne obiteljske potpore i porezne olakšice, kazala je Kosor usprotivivši se diskriminaciji pri zapošljavanju žena. Program bi, rekla je, trebao dobiti potporu svih stranaka jer je to iznadstranačko pitanje koje se tiče budućnosti Hrvatske.
Profesor s PMF-a Ivo Nejašmić istaknuo je kako je depopulacija zahvatila gotovo sve dijelove Hrvatske - od ukupno 21 županije 17 ih bilježi smanjenje broja stanovnika (1991.-2001.). Najizrazitije smanjenje je u Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Ocijenio je kako stanovništvo Hrvatske obilježava vrlo brzo starenje i visok stupanj ostarjelosti, a najviši stupanj ostarjelosti stanovništva bilježi opet Ličko-senjska i Karlovačka županija.
Govoreći o aspektu i utjecaju zdravstvene zaštite na demografiju Ante Dražančić (Medicinski fakultet) je ocijenio kako perinatalna zaštita ne može značajnije mijenjati demografsku sliku u zemlji. Ipak, izdvojio je, u 14 godina perinatalno je umrlo 5668 djece, a sa stopom perinatalnog mortaliteta iz 2004. moglo se spasiti 1865 djece. Još nižim perinatalnim mortalitetom od 4 promila kojemu se nadamo, moglo je preživjeti i 3000 djece, napomenuo je.
Dražen Živić (Institut "Ivo Pilar") ustvrdio je kako su relativno visok ratni mortalitet i vrlo visoki migracijski ratni gubici izravno utjecali na depopulacijski proces.
Nenad Pokos (Institut "Ivo Pilar") zabrinjavajućom drži činjenicu da 2001. godine 18,6 posto ukupnog stanovništva starog 15 godina i više, nije imalo završenu osnovnu školu.