Skup je u ime Matice hrvatske otvorio akademik Tonko Maroević, izrazivši uvjerenje da će skup pomoći u razumijevanju problema i dvojba prošloga stoljeća te pronaći način za bolje snalaženje u budućnosti.
Radni dio skupa otvorio je Franjo Zenko predavanjem o ideji hrvatske nacionalne filozofije u 20. stoljeću. Ona je začeta u 19. stoljeću i prošla je nekoliko razvojnih stupnjeva, kazao je Zenko, izdvojivši kao prvu onu koja je pridonjela izgradnji hrvatske kulturne subjektivnosti i oslobađanju od kulturnog kolonijalizma.
Na drugom stupnju, obilježenu ulaskom Hrvatske u novu državnu zajednicu 1918., nacionalna filozofija nastavlja borbu za očuvanjem i afirmacijom nacionalne kulture i duhovne autonomije. Treći razvojni stupanj događa se u režimu totalitarne komunističke ideologije, kad se pokušala nametnuti ideja nadnacionalne jugoslavenske filozofije, ustvrdio je Zenko i dodao da se hrvatskim osamostaljenjem nacionalna filozofija normalizirala. Zaključio je da će u kontekstu europskih integracija, kojima teži Hrvatska, zadaća države biti da se brine za nacionalnu kulturu i jezik.
O osnovnim ustanovama hrvatske filozofije u 20. stoljeću govorio je Tvrtko Jolić, zaključivši kako ih je obilježilo inzistiranje na važnosti povijesti filozofije, koja im je bila osnova u pristupu filozofiji, bez obzira na to jesu li istraživale hrvatsku filozofiju, filozofiju znanosti ili marksizma. "Filozofija je u Hrvatskoj prevalila velik put od jedne filozofske institucije i tri filozofa s početka stoljeća, do pet studija filozofije, nekoliko znanstvenih institucija i više od stotinu djelatnih doktora filozofije na koncu stoljeća", kazao je Jolić.
U nastavku će biti riječi o filozofijskim časopisima, etičkoj misli, hrvatskoj estetici, modernoj logici i filozofskim raspravama o znanosti u Hrvatskoj u 20. stoljeću.