Iznošenje usmenih argumenata pred ICJ-om, najvišim sudom UN-a, traje od 27. veljače do 9. svibnja, a upravo je tijeku davanje iskaza vještaka i svjedoka BiH i SCG koje će trajati do 28. ožujka.
Umjesto najavljenog bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Zorana Lilića, pred Sudom je u četvrtak svjedočio Vladimir Lukić, koji je govorio o odnosima političkih vodstava tadašnje SRJ i Republike Srpske (RS) te o mirovnim pregovorima u Daytonu, na kojima je sudjelovao u sastavu izaslanstva bosanskih Srba.
Bivši potpredsjednik vlade Popović je pred šesnaesteročlanim sudačkim vijećem ICJ-a svjedočio o radu vlade RS tijekom rata u BiH i njeznim odnosima s vlastima u Beogradu.
ICJ je novinarima uveo embargo na izvještavanja o samom sadržaju iskaza svjedoka i vještaka, do isteka te faze rasprave 28. ožujka.
U petak bi u Palači mira u Haagu, sjedištu ICJ, u obranu vlasti u Beogradu trebao svjedočiti nekadašnji zapovjednik UNPROFOR-a u BiH, umirovljeni britanski general Michael Rose.
Za sutrašnju je sjednicu najavljeno i svjedočenje vještaka obrane, francuskog demografa Jean-Paula Sardona.
Bivši predsjednik SRJ Zoran Lilić u srijedu je trebao biti prvi svjedok SCG pred ICJ-om no nije se pojavio pa je sjednica otkazana.
Svoje odbijanje da svjedoči Lilić je opravdao nepostojanjem službene podrške najviših dužnosnika Srbije, predsjednika Borisa Tadića i premijera Vojislava Koštunice njegovu svjedočenju u Haagu. Sličnim se argumentima poslužio i u srpnju 2002. kako bi izbjegao svjedočenje protiv Slobodana Miloševića pred ICTY-jem, premda ga je sudsko vijeće tada 'sub poenom' pozvalo za svjedoka.
Nakon što 28. ožujka završe iskazi svjedoka i vještaka dviju stranka, rasprava pred ICJ-om će se nastaviti drugim krugom usmenih argumenata BiH i SCG od sredine travnja do 9. svibnja.
Donošenje presude se očekuje do kraja godine.
Postupak je pokrenut tužbom BiH u ožujku 1993. i prvi je postupak u kojem ICJ odlučuje o kršenju Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločine genocida iz 1948.