BiH nije precizirala svoj odštetni zahtjev jer drži kako on treba postati predmetom pregovora stručnjaka dviju strana kad sud utvrdi odgovornost SCG za genocid, kazao je zastupnik optužbe prof. Alain Pellet s Pariškog sveučilišta Nanterre.
Na kraju tužbe podnesene 20. ožujka 1993., BiH je zatražila da ICJ "dosudi i objavi kako SCG ima obvezu platiti BiH kao državi i njezinim građanima, reparacije za štete nanesene osobama i imovini kao i njezinom gospodarstvu i okolišu izazvane prethodnim kršenjima međunarodnog prava u ukupnom iznosu koji utvrdi sud".
Tada je BiH "zadržala pravo da sudu predstavi preciznu procjenu šteta koje je uzrokovala SCG".
Prof. Pellet, bivši predsjednik Komisije UN-a za međunarodno pravo, kazao je u sudnici Palače mira u Haagu kako BiH postupak nije pokrenula iz pohlepe, odnosno kako glavni cilj nisu reparacije već da "sud utvrdi istinu o genocidu koju dugujemo žrtvama".
Zastupnik BiH time je reagirao na izjavu srbijanskog vicepremijera Miroljuba Labusa prema kojoj tema postupka pred ICJ-om nije genocid, nego 100 milijardi dolara.
Pellet je ponovio kako današnje vlasti SCG ne uhićuju i ne kažnjavaju odgovorne za genciod, kao što su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te ukazao na problem raširenog negiranja genocida u Srbiji, što je po njemu posljedica politike nekažnjavanja.
Drugi zastupnik BiH, prof. Thomas Franck sa Sveučilišta New York, naglasio je kako proglašavanje SCG krivom za genocid ne bi značilo i kolektivnu krivnju naroda. No, istodobno je ustvrdio kako i građani trebaju snositi dio odgovornosti za postupke njihovih vlasti.
Nakon što su zastupnici BiH sedam dana iznosili svoje argumente u sporu, od srijede će to isto vrijeme na raspolaganju imati predstavnici SCG na čelu su profesorom Radoslavom Stojanovićem.
S predviđena dva kruga usmenih argumenata strana te iskazima svjedoka i vještaka, glavna rasprava trebala bi završiti 9. svibnja a presuda se očekuje do kraja godine.