Sve tri pripovijetke "Engleska zastava", "Tragač" i "Zapisnik", svaka na svoj način, iz perspektive pojedinca pokazuju vrijeme i doba komunističke represije, napominje u bilješci nakladnik.
"Engleska zastava" govori o mađarskoj revoluciji 1956., no u središtu pozornosti je čovjek koji traži načine kako da preživi u totalitarnom sustavu. "Tragač" je jedna od ponajboljih Kerteszovih priča, u kojoj je pojedinac u potrazi za sobom i mogućnosti da sam sebi razjasni svoju prošlost i sadašnjost. Glavni junak odlazi u Buchenwald, gdje je bio zatočen u koncentracijskom logoru i gdje vidi da se sve tijekom vremena promijenilo, čak i on, iako je sve ostalo isto. Priča "Zapisnik" pak govori o represiji i strahu prilikom prelaska granice.
Sve tri priče pokazuje Kertesza u punom sjaju, kao vrsnog pripovjedača, iako uvijek, u svim svojim djelima, priča jednu te istu priču, baveći se samo jednim problemom - mogućnosti života u svijetu poslije holokausta, napominje izdavač.
Imre Kertesz (Budimpešta, 1929.) deportiran je 1944. u Auschwitz, a nakon toga u Buchenwald, gdje je dočekao oslobođenje.
Svoj najvažniji roman "Čovjek bez sudbine", koji je počeo pisati 1960., objelodanio je tek 1975., ali je roman ostao bez odjeka u Madžarskoj. O tome je iskustvu objavio 1988. roman "Fijasko". Treći dio njegove trilogije o stradanju je roman "Kadiš za nerođeno dijete". Posebno je zanimljiva njegova dnevnička proza. Kerteszov najnoviji roman "Likvidacija" objavljen je 2003.
Za cjelokupan spisateljski rad dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2002.