Prema podacima Grupacije pčelarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Hrvatskoj danas djeluje oko 5.500 pčelara, od kojih je oko 2.660 u sustavu poticaja, a pčelarske tvrtke zapošljavaju oko 2.000 radnika.
Ukupni pčelinji fond pak broji oko 246 tisuća košnica, ukupna proizvodnja meda iznosi nešto manje od 5.000 tona godišnje, pčelinjeg voska se godišnje proizvede 60 tona, peludi 6 tona, a propolisa 800 tona.
No sektor pčelarstva, kažu u Grupaciji, istovremeno je opterećen starošću pčelara (više od 50 godina), nedostatkom profesionalnih pčelara, niskom proizvodnošću rada, kao i nedovoljnom financijskom i tehnološkom razvijenošću.
Hrvatska danas godišnje izvozi manje od 200 tona meda, i to ponajviše na tržišta Bosne i Hercegovine (68,3 posto), Italije (12,1 posto) te Norveške (11,8 posto).
Iako je prije nekoliko godina izvoz meda bio višestruko veći, Hrvatska i danas, ponajprije zbog povećanja kvalitete proizvoda, ali i rasta cijena meda na svjetskom tržištu za više od 100 posto unazad dvije godine, bilježi višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni medom, napominju u Grupaciji.
Mišljenja su da ukoliko bi se više koristili prirodni potencijali za razvoj pčelarstva, Hrvatska bi u skorijem razdoblju mogla povećati godišnju proizvodnju meda na 10 tisuća tona te bi med mogao postati jedan od najznačajnijih izvoznih poljoprivrednih proizvoda.
(Hina) xtp ydb