Predstavljajući stanje i perspektive hrvatskog pčelarstva, Višnja Knjaz iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK je kazala kako u Hrvatskoj danas djeluje oko 5.500 pčelara, od kojih je oko 2.660 u sustavu poticaja, a pčelarske tvrtke zapošljavaju oko 2.000 radnika.
Ukupni pčelinji fond pak broji oko 246 tisuća košnica, ukupna proizvodnja meda iznosi nešto manje od 5.000 tona godišnje, pčelinjeg voska se godišnje proizvede 60 tona, peludi 6 tona, a propolisa 800 tona.
Hrvatska danas godišnje izvozi manje od 200 tona meda, i to ponajprije na tržišta Bosne i Hercegovine (68,3 posto), Italije (12,1 posto) te Norveške (11,8 posto).
Iako je prije nekoliko godina izvoz meda bio višestruko veći, Hrvatska i danas, ponajprije zbog povećanja kvalitete proizvoda, ali i rasta cijena meda na svjetskom tržištu za više od 100 posto unazad dvije godine, bilježi višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni medom.
Naime, kazala je Knjaz, Hrvatska ima dobre prirodne potencijale za pčelarstvo - tri mikroklimata (mediteranski, goranski i panonski), raznolikost medonosnog bilja i drveća, nezagađenost okoliša i dugu pčelarsku sezonu.
No, dodala je, sektor je istovremeno opterećen starošću pčelara, nedostatkom profesionalnih pčelara, niskom proizvodnošću, kao i nedovoljnom financijskom i tehnološkom razvijenošću.
Kada bi se više koristili prirodni potencijali za razvoj pčelarstva, a koji se danas, prema riječima pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva i pčelara Ivana Bračića, koristi tek neznatno, Hrvatska bi vrlo skoro mogla povećati godišnju proizvodnju meda na 10 tisuća tona i taj bi proizvod mogao postati jedan od najznačajnijih izvoznih poljoprivrednih proizvoda.