U očekivanju nastavljenog zaoštravanja monetarne politike u SAD-u tečaj dolara protekloga je tjedna na svjetskim deviznim tržištima ostvario snažne dobitke prema većini najvažnijih međunarodnih valuta. Tečaj dolar poskupio je nešto više od jedan posto prema euru, kojim se trgovalo po 1,1913 dolara. Poskupio je i 1,5 posto u odnosu na švicarski franak, završivši tjedan na 1,3166 franaka. Britanska funta oslabila je 1,6 posto, pa stoji 1,7266 dolara.
Tržišta, naime, očekuju da Fed podigne ključnu kamatnu stopu na 5,0 ili 5,25 posto, s trenutnih 4,5 posto, nakon izjava nekoliko Fedovih dužnosnika koja su signalizirala daljnje zaoštravanje monetarne politike. Tako je predsjednik Fedove podružnice u St. Louisu William Poole u ponedjeljak izjavio da bi središnja banka mogla podizati i nadalje kamatne stope ako gospodarski rast bude uporno snažan.
"Zelena valuta dobila je poticaj od izjava Poolea. Skok prinosa po 10-godišnjim američkim državnim obveznicama na 4,75 posto u trenutnom tržišnom okruženju također podupire dolar", izjavio je Niels Christensen, valutni strateg pri Societe Generale u Parizu. Ocijenio je kako utjecaj prošlotjednog podizanja kamatnih stopa u eurozoni na tečaj eura postupno blijedi. Tržišta sada razmatraju mogućnost porasta kamatne stope u eurozoni na 3,25 posto do kraja godine, s trenutnih 2,5 posto.
Tečaj jena, pak, nastavio je redati gubitke unatoč tome što je japanska središnja banka odlučila ukinuti svoju 5-godišnju politiku krajnje popustljive monetarne politike kojom je preplavljivala financijski sustav golemim injekcijama gotovine, jer je Banka odlučila još neko vrijeme kamatne stope zadržati na nula posto. Na tjednoj razini izgubio je oko dva posto prema europskoj i američkoj valuti. Tako se eurom trgovalo po 141,7 jena, a dolarom po 118,96 jena.
Naime, u siječnju je rast potrošačkih cijena u tom drugom najvećem svjetskom gospodarstvu iznosio 0,5 posto na godišnjoj razini, iznad očekivanih 0,4 posto, što u japanskoj središnjoj banci vide važnim znakom da se zemlja uspjela izvući iz deflacije. No monetarni zakonodavci su se složili da bi kamatne stope trebale ostati još neko vrijeme blizu nula posto budući je trend kod japanskog indeksa potrošačkih cijena nešto slabiji nego u ostalim industrijskim zemljama.
Rastuća inflacija u Europi, pak, ojačala je niz europskih valuta budući se očekuje zaoštravanje monetarne politike u tim zemljama. Tako je švedska kruna uzletjela na najvišu razinu u protekla dva tjedna prema euru, na 9,3856 kruna za euro, a ojačala je i u odnosu na dolar, budući je inflacija mjerena potrošačkim cijenama u veljači ojačala za 0,6 posto.
Norveška kruna poskočila je nakon što je podatak o inflaciji pokazao skok potrošačkih cijena u veljači za jedan posto na godišnjoj razini, zacementiravši očekivanja da će idućega tjedna središnja banka podići kamatne stope. Euro je tako u jednom trenutku skočio i do 8,0078 norveških kruna.
Stopa rasta cijena u Njemačkoj u istome mjesecu za 2,1 posto bila je umjerena, no izvoz je u siječnju porastao na rekordnih 69,7 milijardi eura. Uzlet gospodarskih aktivnosti u tome najvećem gospodarstvu eurozone podupire očekivanja tržišnih sudionika da će Europska središnja banka nastaviti ove godine postupno podizati kamatne stope. Švicarska središnja banka također je u ciklusu zaoštravanja monetarne politike, te se predviđa da će idućega tjedna podići kamatnu stopu.