Etničko čišćenje Srbi su proveli u 50-tak općina u BiH, no ono je posebno temeljito i brutalno bilo u istočnoj Bosni, u Podrinju, duž granice sa Srbijom. U tom su području prije rata Bošnjaci činili većinu, a nakon 1995. u pojasu širine 50 km od granice sa Srbijom više ih praktično nije bilo, kazali su zastupnici tužbe BiH.
Citirajući presude, priznanja krivnje i druge izvore ICTY-a, zastupnica Laura Dauban rekla je kako su JNA te paravojne snage i Teritorijalna obrana iz Srbije zajedno s bosanskim Srbima od travnja 1992. zajednički prognale Bošnjake iz Bijeljine, Foče, Višegrada, Zvornika, Vlasenice i drugih općina.
Pred 15 sudaca ICJ-a, Dauban je opisala obrazac koji je korišten u svim napadima, JNA bi naoružale Srbe, oni bi proglasili svoju vlast i zatražili da Bošnjaci predaju oružje, a zatim bi JNA i paravojne snage zauzele mjesta, ubijale, zatvarale i protjerivale.
Zastupnica Brigitte Stern u raspravi je govorila o masovnom silovanju bošnjačkih žena koje su srpske snage koristile kao "instrument genocida", što je utvrđeno rezolucijom opće skupštine UN-a iz 1993.
Stern je pritom citirala izvješće nekadašnjeg posebnog izvjestitelja UN za ljudska prava Tadeusza Mazovieckog prema kojem je tijekom rata počinjeno oko 12.000 silovanja.
I ona je u svojem izlaganju predočavala činjenice utvrđene u postupcima pred ICTY-em, koje govore o raširenom seksualnom nasilju ne samo nad ženama, nego i nad zatočenim muškarcima Bošnjacima s diskriminatornom namjerom i s ciljem nanošenja poniženja i sramote žrtvi i etničkoj skupini u cjelini.
Američki profesor međunarodnog prava Thomas Franck dokazivao je kako je čelništvo u Beogradu, kao i ono bosanskih Srba, imalo "genocidnu namjeru" prema Bošnjacima, navodeći kao primjer prijetnju Radovana Karadžića u skupštini BiH krajem 1991. kako će Bošnjaci nestati ako dođe do rata.
Pozivajući se na nalaze iz prakse ICTY-a, pri čemu je ponovno citirao priznanje krivnje za progon predsjednice RS Biljane Plavšić, Franck je kazao kako sami "razmjeri zločina počinjenih u sklopu provedbe plana čiji je autor bila SR Jugoslavija, svjedoče o postojanju genocidne namjere".
Postupak iznošenja usmenih argumenata pred ICJ-om odvija se 13 godina nakon što je BiH tužila tadašnju SRJ za genocid. Zastupnici BiH imaju na rasplaganju još dva dana, a od 8. ožujka s argumentacijom će započeti predstavnici Beograda. Kako se najavljuje, oni će ponovo osporavati nadležnost ICJ u sporu.