Po riječima direktora te izdavačke kuće Nenada Popovića tiskanjem Lovrenovićevih djela završen je najambiciozniji, trogodišnji izdavački poduhvat, koji na 2.100 stranica predstavlja književno i esejističko djelo jednog od najpoznatijih suvremenih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih pisaca.
Objavljeni naslovi su "Bosanski Hrvati", "Putovanje Ivana Frane Jukića", "Liber memorabilium", "Unutarnja zemlja", "Obašašća i basanja", "Ex tenebris", "Poslije kraja" i "Duh iz sindžira".
"Bez obzira na tematiku o kojoj piše, Lovrenović je svojim djelima utjecao na formiranje bosansko-hercegovačkoga kulturnog idenititeta", istaknuo je Popović.
Slavko Goldstein, govoreći o važnosti Lovrenovićevih djela, istaknuo je kako je Lovrenović s još nekoliko bosansko-hercegovačkih pisaca i hrvatskih intelektualaca upozoravao na ideju podjele Bosne te srpsku agresiju u BiH.
"Sve to nije utjecalo na strahote koje su se raspadom bivše SFRJ dogodile na prostorima BiH", dodao je.
Čedomir Višnjić drži kako je Lovrenović svojim tekstovima, napose povijesnim, pokazao da ta zemlja osim mediteranskog i srednjoeuropskog ima i svoj balkansko-orijentalni civilizacijski krug. On je posebno pohvalio knjigu "Bosanski Hrvati", eseje o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture.
Vlaho Bogišić smatra da je Lovrenovićevo pisanje jednim dijelom i leksikografsko, usporedivši ga djelomice s Andrićevim pisanjem o Bosni. Bogišić je upozorio kako hrvatska javnost nema novina iz kojih bi se mogla pratiti zbivanja u današnjoj BiH. Po njegovim riječima, iz perspektive Lovrenovićeva djela, BiH će postojati bez ozbira što o tome mislili svjetski moćnici.
Popović je na predstavljanja podsjetio kao je Ivan Frano Jukić daleke 1874. radio u zgradi današnjeg Leksikografskog zavoda, nekada poznatoga mjesta hrvatske grafičke kulture. U toj zgradi radili su kao urednici i Ranko Marinković, Dobriša Cesarić, Tin Ujević, Ljubo Wiesner, Novak Simić i Jure Kaštelan, rekao je.
Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943.) odrastao je u Mrkonjić-Gradu, gdje započinje školovanje, a nastavlja ga u Zagrebu. Od 1976. živi u Sarajevu, bio je uredniku reviji "Odjek", a zatim glavni urednik izdavačke kuće "Svjetlost". Lovrenović je danas novinar sarajevskoga tjednika Dani i splitskoga Feral Tribunea.
(Hina) xta ymc