O knjizi su govorili profesor književnosti Joža Skok, asistent zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta Tomislav Brlek i priređivač knjige Alojz Jembrih.
Skok je ocijenio kako je Krizmanićev kajkavski prijevod spomenik jeziku koji svoju vrijednost potvrđuje na prevodilačkoj razini.
"Objavljivanjem prijevoda u život je vraćeno još jedno djelo koje pokazuje vitalnost kajkavskoga dijalekta", dodao je.
Krizmanić kao provincijski župnik prijevodom je napravio nevjerojatan pothvat, rekao je Brlek, dodavši kako je nevjerojatno i Miltonovo djelo.
"Kako je bio slijep kad ga je počeo stvarati, morao je u glavi sastaviti cijelo djelo", rekao je.
Brlek smatra kako je majstorski prijevod stilski uklopljeno u sve moduse i nijanse onodobne poetike. To što je Miltonov ep preveden u kajkavsku prozu ništa ne oduzima od njegove vrijednosti, dodao je.
Objavljivanje Krizmanićeva rukopisnoga prijevoda Miltonova "Raja zgubljna" pravi je pothvat stoljeća, ustvrdio je Jembrih, napomenuvši kako Krizmanićev pothvat, nakon ovoga, više ne bi smjele izostavljati ni hrvatske književne povijesti.
Miltonovu knjigu "Raj zgubljen - Pripovest skladno zvezanem govorenjem vu dvanajsteh knigah ispisana po Ivanu Miltonu iz anglijanskoga na horvatski jezik prenešena 1827." (510 str.) objavio je zagrebački nakladnik Disput. Krizmanić je napisao predgovor, a rječnik i studiju o Krizmaniću napisao je priređivač Alojz Jembrih.
Svećenik Ivan Krizmanić (1766.-1852.) tijekom hrvatskoga narodnog preporoda bio je župnikom u Mariji Bistrici, gdje su ga posjećivali istaknuti ilirci. Osim što je na kajkavštinu preveo Shakespeareva "Romea i Juliju" na taj dijalekt preveo je također Mrnavićevu "Osmančicu" i Kanižlićevu "Svetu Rožaliju". Svi prijevodi ostali s mu u rukopisu.