Vrijedni eksponati vlasništvo su Gemenentemuseuma iz Den Haaga, izbor radova napravio je John Sillevis iz tog muzeja dok je kustosica zagrebačke izložbe Jasmina Bavoljak iz Klovićevih dvora.
Ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin uoči otvorenja podsjetila je da su djela spomenutih autora bila izložena na Svjetskoj izložbi u Beču davne 1873. Tim djelima, dodala je, najavljene su velike promjene u "slikarskoj školi" koja je dvije godine kasnije, 1875., nazvana haaškom školom.
Djelovanje tih umjetnika, koji su već krenuli novim putem, okrećući leđa dotadašnjim šablonama historijskoga slikarstva i herojskog romantizma, označeno je subverzivnim. To je slikarstvo za ono doba, dodala je Kusin, označeno radikalnom strujom u suvremenoj umjetnosti.
Iz te su škole na određen način krenuli Vincent van Gogh i Piet Mondrian, pa su zbog toga s ranim radovima zastupljeni i na ovoj izložbi. Unutarnji nemiri dvojice umjetnika, napomenula je Kusin, odveli su ih novim putevima umjetnosti izvodeći prvi put "nježnu revoluciju" u nizozemskom slikarstvu 19. stoljeća. Postali su toliko radikalni da im je "haaška škola" postala pretijesnom, a otisnuvši se u svijet stekli su veliku slavu.
Izložba obuhvaća 83 djela, a realizirana je sredstvima Ministarstva kulture i Gradskog ureda za kulturu.
Galerija Klovićevi dvoru izrazila je zahvalnost nizozemskom veleposlanstvu u Zagrebu te generalnim sponzorima Zagrebačkoj banci i tvrtki T-Mobile.