Autori stručne koncepcije izložbe su Željka Čorak za primijenjenu umjetnost, Tonko Maroević za slikarstvo, Ivan Oštrić za arhitekturu, Ive Šimat Banov za kiparstvo te Vesna Kusin.
Hrvatskoj javnosti prvi se put predstavlja suvremeni trenutak u sakralnoj umjetnosti koji je dugo bio zapostavljen čak i u samoj Crkvi koja pola stoljeća nije mogla djelovati onako kako je htjela, rekla je ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin.
Između umjetnosti i Crkve dogodio se jaz koji bi ova izložba mogla premostiti, istaknula je Kusin, dodavši da je skoro 90 posto izložaka iz umjetničkih atelijera, dok su ostali iz crkava ili samostana.
O dvije teme izložbe - odnosu Crkve i umjetnosti te odnosu umjetnosti i vjere govorila je Željka Čorak. Izložbom nismo htjeli pokazati što Crkva nudi umjetnosti, što je uglavnom "konzervativnost i ne uvijek ukus na razini vremena", već ono što umjetnost nudi Crkvi, istaknula je Čorak.
Ocijenila je da umjetnost danas više nema zadaću da bude Biblija za nepismene, odnosno da se u sakralnim objektima iznosi priča, već je "krenula na putovanje sažimanja znaka" i prenošenja duha radosti, sabranosti, ali i patnje.
"Novija sakralna umjetnost" je panorama suvremene hrvatske umjetnosti u najboljem smislu riječi, napomenula je Čorak, dodavši da je posebno važno što se ona kreće prema stvaranju novog govora i ovladavanju novih tehnologija.
Među slikama, crtežima, skulpturama, liturgijskim predmetima i arhitekturom, djela su klasičnih majstora, od Dulčića, Ružića, Kovačića do umjetnika novih medija (Franke). Osim iz Hrvatske izložena su djela iz franjevačkih samostana i crkava BiH.
Izložba počinje s dva eksponata simboličnoga značenja - brončanim rukama sklopljenima u molitvi i pozlaćenim biskupskim peharom, a završava dionicom ozvučenom sa "sedam posljednjih riječi" na hebrejskom, hrvatskom i još nekoliko jezika.
Izložba je otvorena do 30. travnja.