Boris Papandopulo, jedan od najvećih hrvatskih skladatelja, skladao je u šezdesetak godina više od 440 stilski ujednačenih djela, istaknula je muzikologinja Erika Krpan.
"Skladao je bez muke, onako kako je želio. Slijedio je svoj vlastiti osjećaj, ali je sa zanimanjem pratio ono što se događalo u glazbenom svijetu", dodala je.
Ocijenila je kako su Papandopulove skladbe neprekidan izazov za glazbenike, a njegova se glazba i dalje stalno svira i pronalaze se novi načini za interpetacije.
Poprsje je otkrila skladateljeva udovica Zdenka Papandopulo, nakon čega je premijerno prikazan dokumentarni film "Maestro", redatelja Jakova Sedlara.
"Hrvatsko narodno kazalište često je bilo nepravedno prema Borisu Papandopulu i jedan film to ne može ispraviti", ali može biti početak, rekao je Sedlar, dodajući kako je namjera filma potaknuti javnost da ne zaboravi tog velikog hrvatskog skladatelja.
Boris Papandopulo (1906.-1991.) studirao je kompoziciju u Zagrebu, a dirigiranje u Beču. Autor je jednog od najvećih opusa u hrvatskoj glazbi - među ostalim opera "Sunčanica", "Amfitrion" i "Rona" te baleta "Zlato", "Teuta" i "Kraljevo". Papandopulo je 1938. skladao "Hrvatsku misu", prvu misu pjevanu na hrvatskom, a ne na latinskom jeziku.
Bio je zborovođa "Kola" u Zagrebu i "Zvonimira" u Splitu te ravnatelj Opere HNK i dirigent Simfonijskog orkestra Hrvatskoga krugovala, ravnatelj Opere u Rijeci, dirigent Opere u Sarajevu, Zagrebu i Splitu.
Balet zagrebačkoga HNK 24. ožujka praizvest će predstavu "Maestro" na glazbu Borisa Papandopula, prema libretu Nedjeljka Fabrija i u koreografiji Ljiljane Gvozdenović.