Na današnji dan 1483. godine tiskan je "Misal", koji je najbolji dokaz da smo i onda bili dio europske kulture, rekao je Šime Šimatović, predsjednik Hrvatskog kulturnog kluba, organizatora večerašnje svečanosti.
Podsjetio je da je, prema podacima s karte prvih tiskara u Gutembergovu muzeju u Mainzu, Misal objavljen godinu dana nakon prve tiskane knjige u Beču, iste godine kada je tiskana prva knjiga u Stockholmu, a prije Amsterdama, Berlina i Varšave.
Pojava prve tiskane knjige važan je događaj u kulturnoj hrvatskoj povijesti jer, među ostalim, to je bilo prvi put da crkvena obredna knjiga nije bila tiskana na latinskom, a Misal je i potvrda glagoljaške intelektualne i ekonomske snage, ocijenio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milan Moguš.
Po njegovim riječima, ne zna se gdje je hrvatskoglagoljski prvotisak bio tiskan, je li to bilo u Kosinju, Veneciji ili Istri, no ipak se na temelju istraživanja može pretpostaviti da je bio pripreman, a vjerojatno i tiskan na hrvatskome tlu.
Punim imenom "Misal po zakonu rimskoga dvora" pisan je na vlastitom liturgijskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljskom pismu. To je spomenik na 220 listova, s dvije vrste dvobojnih slova i ukupno 201 grafičkim znakom. Misal se smatra jednom od naših najljepših knjiga uopće, kruna savršenstva na samom početku hrvatskoga tiskarstva.
Djela hrvatskih skladatelja na večerašnjem koncertu su izvodili, među ostalima, Zagrebački komorni trio, Operni sastav Verdi, Vladimir Krpan na glasoviru i Orest Shourgot na violini. Na repertoaru su bili Lukačić, Sorkočević, Lisinski, Zajc, Jarnović.