Arhiv HGZ-a od danas je, u skladu s odlukom skladateljevih nasljednica Zdenke i Maje Papandopulo, mjesto pohrane sveukupne Papandopulove umjetničke ostavštine.
Na koncertu su nastupili pijanist Srđan Čaldarović, mezzosopranistica Renata Pokupić, flautist Dani Bošnjak, Zagrebački puhački ansambl, komorni ansambli Musica viva te Ansambl udaraljkaša Bing bang pod vodstvom Igora Lešnika.
Izvedene su manje poznate i rijetko izvođene Papandopulove skladbe - Sonata za klavir, op. 10 (1929.), Sa ladanja, impresije za osam puhačkih instrumenata, op. 3 (1925.), Tri Gervaisove pjesme za sopran i pet instrumenata (1977.) te Čarobna frula za flautu (piccolo) i udaraljke (1988.)
Na izložbi "Boris Papandopulo, stvari glazbe", koju je priredila Erika Krpan, javnosti je predstavljen dio Papandopulove ostavštine, među ostalim, note, pisma, fotografije i dokumenti. Osim što prikazuju najvažnija uporišta iz skladateljeva života, podsjećaju na njegovu osobnost, toplinu i šarm, rečeno je uoči koncerta.
Izložba je u predvorju HGZ-a otvorena do 14. travnja.
Boris Papandopulo (1906.-1991.) studirao je kompoziciju u Zagrebu, a dirigiranje u Beču. Autor je jednog od najvećih (oko 440 djela) opusa u hrvatskoj glazbi: opera "Sunčanica", "Amfitrion", "Rona", baleta "Zlato", "Teuta", "Kraljevo" i drugih djela. Papandopulo je 1938. skladao "Hrvatsku misu", prvu misu pjevanu na hrvatskom, a ne na latinskom jeziku.
Bio je zborovođa "Kola" u Zagrebu i "Zvonimira" u Splitu, te ravnatelj Opere HNK i dirigent Simfonijskog orkestra Hrvatskog krugovala, ravnatelj Opere u Rijeci, dirigent Opere u Sarajevu, Zagrebu i Splitu.