Predstavom "Aretej" problematiziraju se univerzalne teme politike, povijesti i ratova. Tema rata i nasilja kao obilježja ljudske civilizacije odvija se na nekoliko prostornih i vremenskih razina.
Po riječima Zlatka Viteza, Krleža je pisao tu dramu u doba nacizma i staljinističkih čistki, no ona je i danas aktualna kao i totalitarizam, ali onaj globalizacijski.
Glavne uloge u predstavi tumače Sreten Mokrović, Jelena Miholjević, Darko Milas, Zlatko Vitez, Nenad Cvetko, Đorđe Kukuljica.
Scenograf je Miljenko Sekulić, kostimografkinje Ika Škomrlj i Elvira Ulip. Glazbu je napisao Arsen Dedić.
Otkad je 1959. praizvedena u zagrebačkom HNK u režiji Mirka Perkovića, Krležin "Aretej ili Legenda o Svetoj Ancili, Rajskoj Ptici" nije često bila postavljana u hrvatskim kazalištima, no zapamćena je ostala predstava u režiji Georgija Para, odigrana na Dubrovačkim ljetnim igrama 1972.
Na izložbi, koju je u atriju Gavelle otvorio Igor Zidić, dvadesetak je Berberovih radova na papiru velikog formata iz ciklusa "Velika alegorija o Srebrenici", nastalih od 2003. do 2005.
Riječ je o likovnoj počasti žrtvama Srebrenice, koja ima istu poruku kao i predstava - ponavljanje uvijek istih grešaka dovodi do krvavih ratova i besmislenog ubijanja.
Mersad Berber za predstavu je napravio plakat.
Predstavu prati i knjiga s dramom "Aretej", tiskana u izdanju "Dramske biblioteke Gavella", u kojoj je i "Golgota".
Premijera "Areteja" je u četvrtak, 23. veljače.