Na početku sjednice, kojom je u skladu sa sveučilišnim Statutom predsjedao najstariji član Senata - dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Ivan Jalšenjak, žrijebom je utvrđen redoslijed predstavljanja programa predloženika.
Tako je članovima Senata i Vijeća područja prvi svoj rektorski program predstavio Aleksa Bjeliš, drugi je bio Ivan Lovrinović, treći Vjekoslav Jerolimov, a Jasmina Havranek četvrta.
Svaki od predloženika imao je priliku da u 20 minuta iznese glavne naznake svojega rektorskoga programa te da u 15 minuta taj program obrazloži i obrani odgovarajući na pitanja članova Senata i Vijeća područja.
Naime, 229 članova Senata i Vijeća područja biračko su tijelo koje će 1. ožujka tajnim glasovanjem odlučiti tko će u iduće četiri godine voditi to najveće hrvatsko sveučilište.
Sadašnji prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta i redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Aleksa Bjeliš istaknuo je da je jedna od glavnih zadaća rektora da se u naredne četiri godine osigura da sve sveučilišne sastavnice imaju svoje radne prostore i da oni budu na europskoj razini. Za to je pak, rekao je, potrebno da Sveučilište postupno povećava udio vlastitih sredstva u prihodima, odnosno da sadašnjih 30 posto vlastitih prihoda poraste na 50 posto, što je i standard najuglednijih europskih sveučilišta.
Ivan Lovrinović, dekan Ekonomskoga fakulteta, također smatra da je model finaciranja ključno pitanje s kojim se Sveučilište treba suočiti. Istaknuo je da bi model financiranja poznat kao "lump sum", odnosno sveučilišni proračun, trebao imati i jasno razrađen ključ raspodjele kako ne bi bila zapostavljena ni jedna njegova sastavnica. Po njegovim riječima sveučilišni Rektorat trebao bi pak biti servis asistentskim timovima na fakultetima te biti osposobljen da na temelju dokumentiranoga plana i programa uvjeri hrvatsku Vladu da "izgradi auto-cestu znanja" te tako testira opredjeljenost Vlade za Hrvatsku kao zemlju znanja.
Vjekoslav Jerolimov, sadašnji prorektor za nastavu i studente, istaknuo je pak važnost partnerskoga odnosa Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, jer, rekao je, Sveučilište i Ministarstvo ne smiju biti "dva jarca na brdu" koji se međusobno bore već trebaju zajednički raditi za boljitak oko 70.000 članova akademske zajednice zagrebačkoga Sveučilišta i društva u cjelini. Osvrnuvši se i na pitanja upisne politike te školarina, Jerolimov je istaknuo kako je potreba jasna državna strategija kad je riječ o upisnoj politici te da ne vidi preveliku korelaciju između uvođenja školarina i podizanja kvalitete studiranja.
Dekanica Agronomskoga fakulteta Jasmina Havranek istaknula je da njezina vizija Sveučilišta za naredno razdoblje uključuje i potrebu da ta akademska zajednica pokaže široj javnosti, kojoj su uglavnom poznate negativne pojave u toj zajednici, svoje kvalitete i da ju uvjeri da znanje koje akademska zajednica ima znači i prednost te korist za cijelo društvo.
Uz to što smatra da rektor treba biti jaka osobnost i imati osobine "prvoga među jednakima", Havranek drži da rektor ne može ništa učiniti sam i da zato treba dekanima vratiti ugled, što uključuje i odgovornost za ono što se događa na njihovim fakultetima.