U otvorenom i prijateljskom razgovoru obostrano su istaknuti dobri odnosi Hrvatske i Luksemburga, kaže se u priopćenju.
Asselborn je, dodaje se u priopćenju, kazao kako je potrebno i dalje razvijati dobre gospodarske odnose između dviju zemalja istaknuvši da je Luksemburg na sedmom mjestu po ulaganjima u Hrvatsku.
Kako je naglasio, Luksemburg podržava Hrvatsku na njezinom putu prema EU dodajući kako će njegova zemlja i dalje podržavati Hrvatsku pri čemu je izuzetno važan nastavak rada na reformama u području pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša, te je istaknuo potrebu suradnje sa susjednim zemljama, navodeći primjer zemalja Beneluxa.
Kako stoji u priopćenju, predsjednik Mesić je zahvalio na luksemburškoj pomoći u razminiranju Hrvatske, te podršci u procesu priključenja Europskoj uniji, a naglasio je i potrebu daljnjeg jačanja gospodarske suradnje. Kada je riječ o suradnji sa susjedima, rekao je predsjednik Mesić, ključna je individualizacija krivnje, u čemu nam pomaže i rad Haaškog suda, kaže se u priopćenju.
Asselborna je primio i Gordan Jandroković, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, priopćila je Služba za odnose s javnošću Hrvatskog sabora.
Jandroković je zahvalio Luksemburgu na svemu učinjenom za Hrvatsku, iskazanoj potpori za početak pregovora s EU, koja je bila "iznad uobičajene potpore koju jedna zemlja daje drugoj", te na povjerenju u iskrenost hrvatske politike, stoji u priopćenju saboske Službe za odnose s javnošću.
Asselborn je naglasio kako je uvjeren u veliki potencijal koji Hrvatska nosi i činjenicu da ona jest pravna država, a posebice se zanimao za ulogu Hrvatskoga sabora u provođenju pregovora, te stav Sabora i postojanje političke volje po pitanju provođenja reformi, dodaje priopćenje.
Jandroković je rekao, kaže se u priopćenju, da je Hrvatska u potpunosti svjesna odgovornosti koju nosi buduće članstvo u EU i istaknuo je da postoji konsenzus svih relevantnih političkih snaga u zemlji i svih parlamentarnih stranaka oko ovog prioritetnog vanjskopolitičkog cilja.
Jandroković je, dodaje se u priopćenju, naveo tri ključne zadaće na kojima se istovremeno radi, a to su provođenje reformi, pregovori i informiranje javnosti.
Asselborn se zanimao i za stajalište Sabora o prijedlogu Europske komisije o jačanju suradnje država ove regije, tj. okupljanja zemalja u regiji u zonu slobodne trgovine zapadnog Balkana, kaže se u priopćenju.
Jandroković je odgovorio da je hrvatska javnost sa dosta nepovjerenja primila ovaj prijedlog Europske komisije, s obzirom na nedavnu povijest Hrvatske i agresiju kojoj je bila izložena, te bojazan da će jačim povezivanjem u regiji Hrvatska postati talac zapadnog Balkana, dodaje se u priopćenju.
No, istaknuto je u priopćenju saborske službe za odnose s javnošću, Jandroković je naglasio da je Hrvatska spremna biti most između zemalja EU i jugoistočne Europe, pa čak i zemlja model, a ono što Hrvatska traži je jasna perspektiva članstva i individualan pristup.
Predsjednik saborskog Odbora za vansjku politiku zaključio je da povezivanjem unutar CEFTA-e Hrvatska može odigrati važnu ulogu u integriranju ove regije i ujedno se složio sa Asselbornom da je stabilnost regije vrlo važan faktor stabilnosti same države, navodi se u priopćenju.