U uvodnom obraćanju Predsjednik je ustvrdio da je rat usporio razvoj znanosti u Hrvatskoj, ali su i u teškim ratnim i poratnim uvjetima neki instituti pronašli mogućnost djelovanja i u novim, globaliziranim uvjetima razvoja znanosti.
Slijedom toga, važno je da se naši instituti povezuju s institucijama slične djelatnosti u inozemstvu jer znanost je univerzalna, postoje opći kriteriji njezina razvoja, a međunarodna znanstvena suradnja nema alternativu. Takva suradnja i usvajanje novih znanja posebno je važno za male zemlje i narode jer je bez toga teško biti konkurentan na europskom i svjetskom tržištu znanja, naglasio je predsjednik Mesić.
Tijekom razgovora istaknuto je da u Hrvatskoj djeluje 26 javnih znanstvenih instituta s oko 1500 istraživača, a predstavnici instituta su, kao važnu značajku u svome radu, naglasili izvrsnost u fundamentalnim istraživanjima. Nadalje, istaknuta je sve veća uključenost istraživača u sveučilišnu nastavu, ali naglašeno je kako postoje i velike mogućnosti za poboljšanje.
Premda se sve više instituta povezuje s gospodarstvom, što je uvjet za praktičnu primjenjivost rezultata istraživanja, većina instituta još pretežno ovisi o državnom financiranju, ostvarujući malo vlastitih prihoda, a kao jedan od većih problema istaknut je nedostatak prostora. Predsjednik Mesić rekao je da bi se dio problema moglo riješiti u suradnji s Ministarstvom obrane tako da se vojni objekti, koji više nisu potrebni Oružanim snagama, predaju na uporabu institutima i sveučilištima, stoji u priopćenju.
Ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Dragan Primorac u svom je obraćanju istaknuo da Europska komisija nakon "screeeninga" nema nijednu primjedbu na znanstveno područje u Hrvatskoj, no recenzije naših projekata na međunarodnoj razini bit će još zahtjevnije. Naglašeno je također da će se proračunska izdvajanja za znanost povećati, ali i da se sve više treba oslanjati na mogućnosti koje proizlaze iz razvoja javno-privatnog partnerstva znanosti i gospodarstva, navodi se na kraju priopćenja.