O knjizi su govorili priređivačica rukopisa povjesničarka Zdenka Janeković-Roemer, profesor sarajevskoga Filozofskog fakulteta Šaćir Filandra, orjenatlist Muhamed Ždralović i povjesničar Zlatko Hasanbegović.
Povjesničarka Janeković-Roemer podsjetila je kako je 1989. dobila nesređen Hadžijahićev rukopis, koji je na poziv Branimira Donata, trebala prirediti za izdanje Nakladnoga zavoda Matice hrvatske. Ta je ideje propala, a u Zagrebu nije uspio ni pokušaj tiskanja 1997., rekla je.
Djelo se u razmatranju o bosanskom prostoru oslanja na Ljetopis popa Dukljanina, a iz njeg Hadžijahić pokušava iščitati "širok kontekst identiteta i teritorija Bosne u 9. i 10. st.", naglasila je Janeković-Roemer.
Prof. Filandra ocijenio je kako je Hažijahićeva studija "Od tradicije do identiteta - Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Musliman" utjecala na bošnjačku inteligenciju i političku platformu današnje Bosne.
"Bio je bosanski integralist koji je zastupao sinkretičko, nerastavljivo bosansko kulturno jedinstvo", kazao je prof. Filandra, dodavši da "Hadžijahić dokazuje postojanje bosanske protodržave u 9. i 10. st." te "smatra kako je u to doba postojala bosanska jednako kao srpska i hrvatska država".
Knjiga pokušava dokazati da je bosanska država najstarija među državama južnoslavenskih naroda, ocijenio je povjesničar Hasanbegović.
Napomenuo je i kako "Hadžijahić nakon Drugog svjetskog rata mijenja svoj prvotni hrvatski identitet i veže ga za onaj koji zastupa komunistički režim" te da je i u komunističkom režimu ostao u javnoj službi.
Knjigu Muhameda Hadžijahića "Povijest Bosne u IX. i X. stoljeću" objavio je bošnjačka zajednica kulture Preporod iz Sarajeva 2004. Hadžijahić je napisao više djela, a među njima i knjigu "Porijeklo bosanskih Muslimana".