Njujorški Dow Jones indeks porastao je u tome razdoblju 1,8 posto, na 11.115 bodova, a premašio je u jednome trenutku i 11.120 bodova, najvišu razinu u zadnje četiri i pol godine. Tehnološki Nasdaq dobio je 0,9 posto na vrijednosti, završivši poslovanje na 2.282 boda.
Klizanje cijena nafte u jednom trenutku ispod 58 dolara za barel potpomoglo je jačanje dionica zrakoplovnih i ostalih transportnih kompanija. "Mnogo je dionica kompanija velikih potrošača nafte poput Forda i Continentala bilo potpomognuto spuštanjem cijena nafte ispod 58 dolara za barel. Očito, energetske dionice su bile na gubitku i malo su ograničile ukupne dobitke na tržištu", rekao je Victor Pugliese, izvršni direktor i čelnik trgovanja dionicama pri First Albany Corp. Dionica zrakoplovne kompanije Continental Airlines poskupjela je 3,9 posto, a American Airlinesa za 3,4 posto. Dionica proizvođača vozila Ford dobila je jedan posto na cijeni.
Značajniji doprinos jačanju Dow Jonesa dala je i dionica Hewlett-Packarda, čija je cijena poskočila za 7,4 posto po objavi tromjesečne zarade iznad očekivanja Wall Streeta. Povukla je naviše i cijene ostalih tehnoloških dionica. "HP je iznio podatke o dobroj zaradi, podigavši cijene dionica u tehnološkom sektoru. Prisutan je trend sigurnog jačanja cijena dionica", kazao je Dan McMahon, čelnik trgovine dionica pri CIBC World Marketsu.
Od gospodarskih pokazatelja isticao se podatak o porastu broja prodanih novih kuća u SAD-u u siječnju po najvišoj stopi u zadnje 33 godine, što je potaknulo i kupovinu dionica graditeljskih tvrtki. U prosjeku su njihove dionice dobile 1,6 posto na vrijednosti. Dobro raspoloženje ulagača potaknuo je i podatak o porastu prometa u američkoj maloprodaji u siječnju za 2,3 posto, znatno više od predviđanja ekonomista koja su se kretala oko 0,8 posto.
U svom prvom službenom govoru pred američkim Kongresom kao novi predsjednik Feda, Ben Bernanke u srijedu je potvrdio očekivanja tržišta da će biti oprezan u pogledu inflacije te da će poduzimati potrebne korake kako bi je ograničio. Američka središnja banka od lipnja 2004. podigla je ključnu kamatnu stopu 14 puta, s rekordno niskih 1,0 posto na 4,5 posto. Očekuje se njihovo podizanje još dva puta do sredine godine.
Ulagači su oprezni u pogledu zaoštravanja monetarne politike zbog njezina utjecaja na više troškove kreditiranja poduzeća i potrošača. Stoga su oslabile dionice financijskih kompanija, senzitivnih na izmjene kamatnih stopa, i to u prosjeku za 0,3 posto, pri čemu je dionica Citigroupa, najveće američke financijske kompanije, potonula 0,6 posto.
Među većim gubitnicama bila je dionica tvrtke za pretraživanje interneta Googlea, koja je potonula 4,7 posto nakon što je objavljeno da bi njezina cijena mogla pasti i za 50 posto jer je precijenjena. Googleova dionica već je oslabila 27 posto nakon 11. siječnja, kada je dosegnula povijesno rekordnih 475,11 dolara. To je potaknulo i prodaje ostalih tehnoloških dionica, poput Microsofta.
Cijene europskih dionica završile us tjedan na novim najvišim razinama u zadnje četiri i pol godine, potaknute ohrabrujućim zaradama kompanija. Londonski Ftse indeks porastao je 1,4 posto, na 5.846 bodova. Frankfurtski DAX dobio je 1,65 posto na vrijednosti, ojačavši na 5.795 bodova.
Poticaj jačanju dionica stigao je od boljih nego što se očekivalo rezultata poslovanja o kojima su izvijestile tvrtke, predvođene onima financijskog sektora. Pritom su na dobitku bile dionice Zuricha, koje su poskupjele 5,5 posto nakon što je objavio rast neto dobiti za 30 posto na rekordnu razinu. Dionice francuske banke Societe Generale skočile su nekih 3,7 posto, također na rekordnu razinu, objavivši 42-postotno povećanje dobiti u četvrtom tromjesečju, što je više nego što se očekivalo.
"Situacija sa zaradama općenito se pokazala puno boljom nego što su mnogi očekivali", kazao je Mike Lenhoff, glavni strateg u Brewin Dolphinu. "Izgledi za zarade i dalje su vrlo dobri, tako da tržišta rade upravo kako bi se i očekivalo. Nema zasad indicija da izgledaju umorno".
Špekulacije o preuzimanjima i akvizicijama poduprle su, pak, jačanje dionica telekoma, pri čemu su one KPN-a poskupjele za gotovo dva posto nakon što je u novinama Trouw objavljeno da nizozemski dužnosnici nagađaju da bi ta telekom grupa mogla postati metom preuzimanja za španjolsku Telefonicu i drugog velikog ulagača. Dionice Telefonice ojačale su 0,5 posto, dok su dionice Vodafona poskupjele 1,4 posto a Francea Telecoma 1,1 posto. To je potaknulo jačanje dionica pripadnika toga sektora, čije su dionice u prosjeku dobile na vrijednosti jedan posto.
Na strani većih gubitnika bio je sektor nafte, koji se našao u središtu pozornosti zbog cijena barela nafte ispod 60 dolara po barelu uslijed očekivanja velikog skoka ionako robusnih zaliha nafte u Sjedinjenim Državama. Dionice francuskog Totala oslabile su dva posto nakon što njegova dobit u četvrtom tromjesečju nije ispunila očekivanja analitičara. Oslabile su i dionice DaimlerChryslera, kojemu su ulagači bili manje skloni nakon što su njegove procjene bila manje konkretne nego su neki ulagači očekivali. Dionice su mu stoga pojeftinile 1,6 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei u tom je razdoblju oslabio 3,35 posto, na 15.713 boda.