Njujorški Dow Jones indeks spustio se u tome razdoblju nešto više od jedan posto, na 10.793 boda. Tehnološki Nasdaq izgubio je 1,8 posto na vrijednosti, završivši trgovanje na 2.263 boda. Nasuprot tome, u siječnju su oba indeksa završila u plusu, pri čemu je vrijednost Dowa ojačala 1,4 posto, a Nasdaqa 4,6 posto. To su bili njihovi najveći dobici za mjesec siječanj od 2001.
Tijekom trgovanja ulagače je iznenadilo Fedovo Vijeće za operacije na otvorenome tržištu koje je objavilo da će možda biti potrebno i dalje zaoštravati monetarnu politiku u SAD-u kako bi se obuzdala inflacija. Prema očekivanju, Vijeće je podiglo ključnu kamatnu stopu sa 4,25 na 4,5 posto, što je 14. uzastopno podizanje kamatnih stopa od lipnja 2004. "Nekoliko je stvari bilo malkice alarmantno u priopćenju Feda, a jedna od njih je uzlet cijena energije koji može pridodati inflatornom riziku i potrebi nastavka zaoštravanja politike", izjavio je Larry Peruzzi, trgovac dionicama pri The Boston Co. Asset Managementu.
To je naročito važno bankama, jer rastuće kratkoročne kamatne stope već su počele podizati njihove troškove kreditiranja, no stagnirajuće dugoročne kamatne stope otežavaju im skuplje zaračunavanje kredita. Ciklus zaoštravanja monetarne politike u SAD-u započeo je u lipnju 2004., a dosad je ključna kamatna stopa porasla s 1,00 na 4,5 posto.
Dionice senzitivne na izmjenu kamatnih stopa poput velikih banaka kao što je Citigroup te osiguravateljskih tvrtki kao American International Gorup (AIG) potonule su po objavi američkog ministarstva rada da je rast troškova rada u 2005. bio dvostruko viši nego godinu ranije. Troškovi rada porasli su za 2,4 posto, dok je produktivnost uvećana 2,7 posto, no u zadnjem je lanjskom tromjesečju na godišnjoj razini smanjena 0,6 posto.
Nadalje, broj novih nezaposlenih prošloga je tjedna neočekivano pao na 273.000, nakon u tjednu ranije zabilježenih 284.000. Krajem tjedna, pak, izvješteno je o najnižoj stopi nezaposlenosti od 2001. u SAD-u od 4,7 posto u siječnju, što sve upućuje na zahuktavanje gospodarskog rasta u najvećem svjetskom gospodarstvu. "Ulagači očekuju još jedno podizanje kamatnih stopa u ožujku. Međutim, pribojavaju se da bi moglo doći i do daljnjeg podizanja kamatnih stopa", opisao je raspoloženje na tržištu Sam Rahman, menadžer pri Baring Asset Managmentu.
Razočaravajuće zarade pridodale su lošem raspoloženju na burzama nakon što je industrijski konglomerat Tyco International izvijestio o nižoj tromjesečnoj dobiti te objavio upozorenje od dobiti za tekuće tromjesečje. Dionica Tycoa spustila se pet posto.Tehnološke dionice bile su na gubitku zbog lošijih od očekivanja poslovnih rezultata vodećih kompanija u tome sektoru - Amazona i Googlea.
"Mnogo je neizvjesnosti na tržištu", ocijenio je Dan McMahon, čelnik trgovanja pri CIBC World Marketsu. Kako je istaknuo, povećanje kamatnih stopa u utorak već je uračunato u cijene dionica, no mnogo je teže predvidjeti što će Fed odlučiti u vezi budućeg smjera kamatnih stopa.
Na europskim burzama cijene dionica ojačale su na novu najvišu razinu u zadnje četiri i pol godine, potpomognute jačanjem dionica u sektoru čeličana te rekordnih cijena kovina, što je potaknulo kupovinu dionica rudarskih kompanija. Londonski Ftse indeks ojačao je tom razdoblju 0,2 posto, na 5.800 bodova. Za toliko je ojačao i frankfurtski DAX, na 5.657 bodova.
Stratezi kažu da očekivanja da će snažne zarade kompanija poticati jačanje europskih dionica u ovoj godini ojačale kupovine, pomažući dionicama nastavak uzlaznog trenda nakon gubitaka u siječnju. "Očekivali smo da će zarade biti dobar pokretač u ovoj godini i to se događa", kazao je strateg u ABN Amro Rolf Elgeti. "U Europi većina kompanija iznenađuje dobitcima. Imamo vrlo čvrste podatke o poslovanju kompanija i ništa loše na strani makroekonomskih podataka".
Na strani dobitnika posebno se isticao francuski proizvođač čelika Arcelor nakon što su ulagači počeli špekulirati da bi svjetski gigant Mittal mogao povećati svoju ponudu. Nakon skoka od 28 posto u prošli petak, Arcelorove dionice dobile su na vrijednosti 4,5 posto poslije odbijanja Mittalove ponude, teške 23 milijardi dolara. Dionice Mittala ojačale su pritom dva posto. Dionice ostalih pripadnika toga sektora, poput njemačkog Salzgittera, bile su na dobitku oko četiri posto, po izviješću da je Mittal pokušao lani kupiti tog njemačkog proizvođača.
Od većih dobitnika isticala se i dionica Lloydsa, pete po veličini britanske banke po tržišnoj vrijednosti, koja je u jednom trenutku poskupjela osam posto zbog najnovijih priča o njezinom preuzimanju. Tu se banku već duže vrijeme gleda kao moguću metu za preuzimanje, a na listi ranije spominjanih potencijalnih kupaca uz Wells Fargo i Bank of America još se našla i španjolska banka BBVA.
Od gubitnika izdvaja se telekom sektor, predvođen France Telecomom, čije su dionice oslabile 2,6 posto pošto je kompanija u sklopu temeljitih promjena uprave smijenila financijskog direktora. To je povuklo naniže cijene dionica ostalih pripadnika toga sektora u prosjeku za 1,4 posto. Dionice Vodafonea pritom su oslabile 2,3 posto, grupe British Telecom za 1,6 posto, a Deutsche Telekoma za 1,2 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei u tome je razdoblju poskočio 1,2 posto, na 16.659 bodova.