Na svojoj internet stranici HAH napominje kako je uzročnik bolesti prion, proteinska čestica sitnija od virusa, "koji je vrlo otporan na visoke temperature", te se, ističu u Agenciji, "ne može računati na njegovu inaktivaciju kuhanjem".
"Meso (mišići) predstavlja manje mogući izvor zaraze, no rizik se povećava ako je meso kontaminirano dijelovima tkiva mozga ili leđne moždine prilikom obrade. Konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda općenito se smatra sigurnim, čak i od životinja s kliničkim simptomima bolesti. Bolest se na ljude ne prenosi kontaktom s bolesnom životinjom, već se mogućnost zaraze javlja ako se proizvodi od bolesne životinje nađu na tržištu", ističu u HAH-u te dodaju kako su "količina i infektivnost priona veći u starijih, nego kod mlađih životinja i životinja u inkubaciji (vrijeme kada se ne primjećuju prvi simptomi bolesti).
Podsjećajući kako se od prosinca 2000. godine u EU provodi testiranje svih goveda starijih od 30 mjeseci prilikom klanja, Agencija navodi kako se, sukladno programu praćenja i dijagnostike animalnih spongiformnih encefalopatija, isti postupak obavlja i u Hrvatskoj od 2001. godine, putem nadležnog Laboratorija za praćenje i dijagnostiku Hrvatskog veterinarskog instituta.
"Bolest kravljeg ludila, prema Zakonu o veterinarstvu, uvrštena je u popis zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za RH, a budući da se kontrola obavlja prije stavljanja mesa na tržište, potrošači nemaju razloga za zabrinutost. Potrebno je napomenuti da je prijemljivost na bolest u ljudi relativno niska, no duga inkubacija i visoka smrtnost u ljudi nameću potrebu za provođenjem sustavnih mjera i programa u svrhu smanjivanja rizika i sprječavanja širenja bolesti", napominje HAH.
U Agenciji podsjećaju da je kriza s pojavom "kravljeg ludila" započela u Velikoj Britaniji, a trajala je 10-ak godina, tijekom kojih je ubijeno oko 180.000 goveda. Bolest se najviše proširila u Irsku, Portugal, Švicarsku, Francusku i Belgija, a sporadično se pojavila u većini europskih zemalja, navodi HAH.