Prostorni plan propisuje uređivanje prostora i načina određenih namjena u Parku prirode, posebice sustav posjećivanja te sustav kopnenih i vodenih staza i režim kretanja.
Plan predviđa mogućnost gradnje dodatne sekundarne mreže staza, kao i gradnje objekata u funkciji razgledavanja parka i određuje da je korištenje prostora moguće samo pod određenim uvjetima i ograničenjima.
Digitalnim mjerenjima utvrđeno da je njegova površina za 50-tak četvornih kilometara veća nego je ranije ucrtano (ukupno 228 četvornih kilometara).
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Saboru je predložio zaključak kojim bi se Vladu pozvalo da u primjerenom roku utvrdi odgovarajuće mjere i izvore sredstava za razminiranje u Kopačkom ritu.
Nevenka Majdenić (HDZ) ocijenila je da je prijedlog prostornog plana Parka prirode Kopački rit dobar temelj za obnovu i razvoj tog jedinstvenog područja, na dobrobit lokalnog stanovništva i čitave države. Podsjetila je pritom da je stanovništvo na području Parka u stalnom demografskom padu.
Nezavisni zastupnik Vladimir Šišljagić podsjetio da jedan dio Kopačkog rita (s lijeve strane Dunava) još nije pod nadzorom Republike Hrvatske, iako je od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja prošlo već osam godina.
Alenka Košiša Čičin Šain (HNS-LD) predložila je osnivanje fonda za raziminiranje jer je do sada vrlo mali dio parka razminiran. Ona smatra i da bi trebalo proširiti dio Parka pod režimom stroge zaštite, te da bi podaci o dobiti ostvarenoj iskorištavanjem šuma i lovstvom trebali biti transparentniji.
Ivica Pančić (SDP) je istaknuo ekološku važnost Kopačkog rita kao jednistvenog staništa za ptice močvarice, kao najočuvanijeg i najznačajnijeg poplavnog područje Dunava u srednjoj Europi. Prostorni plan točno definira granice parka prirode, uključujući i međudržavnu granicu između Republike Hrvatske i Srbije na Dunavu, što je, kako je rekao, razumljivo.